Foto: Youtube
- Reklama -
Slider

Tokom zime nije neophodno često obilaziti voćnjake, ali je tokom prijatnih zimskih dana potrebno prošetati kroz zasade kako bismo uočili određene promene.

Iskustva nekih voćara ukazuju na vrlo neprijatna iznenađenja kada su naišli na štete koje su na stablima i granama načinili zečevi, srne ili druga divljač.

JEFTINO, ZDRAVO I BOLJE! Ovim prirodnim preparatom možete tretirati voće pred mirovanje!

Na koji način zaštiti i sačuvati sadnice, a pri tom ne narušiti zdravlje divljih životinja i prirodnu sredinu?

Zaštita voćaka od zečeva i ostale divljači

Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači.

Zečevi najčešće glođu koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne sneg i nestane druge hrane.

Šansa za dobru zaradu: Otkrivamo kako da kivano uzgajate na većim površinama!

Visoka divljač, srne, jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima.

Ukoliko su oštećena mesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Ukoliko je kora delimično uništena voćka će preboleti, ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cele vočke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu delimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mestu gde je kora uništena.

Savet stručnjaka: Zaštita jabuke od mrazeva!

Načini zaštite

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

  • postavljanjem ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka (ova mera je dosta skupa pa se ređe primenjuje) ili
  • omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na vočkama) i
  • hemijskim sredstvima, koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Zaštita prskanjem repelentima

Premazivanje stabala ili prskanje određenim hemijskim sredstvima ima za cilj da deluje repelentno – odbijajuće.

Danas se koriste materije na bazi karbolineuma u koncentraciji 10 %, zatim na bazi sumpora – mast i sumporno-uljna emulzija. Sumporna mast predstavlja smešu 900 grama lanenog ulja i 100 grama sumpora. Sumporno-uljna emulzija se sastoji iz 2 dela sumpora u prahu i 1 dela lanenog ulja.

U nekim zemljama preporučuje se primena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smeše za premazivanje voćki: smeša krvi, balege i zemlje, zatim zagrejana svinjska mast ili loj sa dodatkom 2 kg ribljeg brašna i dr.

Izvor: PSSS

Slider