Naslovna Vesti Vreme je za rezidbu voća – evo šta kažu stručnjaci (FOTO)

Vreme je za rezidbu voća – evo šta kažu stručnjaci (FOTO)

Nije strašno ako jedne godine preskočite rezidbu, ali očekujte umanjeni rod naredne godine.

1398
0
Foto: Pixabay

Koje god da je godišnje doba, u njivi uvek ima posla za poljoprivrednike. Tako je posle berbe voća, stiglo vreme i za rezidbu, koja je, kako kažu stručnjaci neophodna kako bi se uspešno gajite različite voćne kulture.

Dragan Gmijović, inženjer voćarstva iz Službe za poljoprivredu Opštine Blace kaže za Bolju zemlju da u ovom kraju uveliko traje rezidba.

„Voćari su krenuli pre više od mesec dana. Jeste malo neuobičajeno, jer se rezidba radi kada krene takozvano zimsko mirovanje, koje kreće dvadesetak dana nakon što otpadne lišće. To uglavnom bude od sredine decembra, pa sve do sredine marta“, objašnjava Gmijović.

Rezidba se obavlja svake godine, a naš sagovornik nas upućuje i na novu vrstu rezidbe koja se obavlja u fazi vegetacije – zelena rezidba.

„Tokom ove rezidbe ljudi često prave grešku, pa režu debele grane u vreme vegetacije što zapravo nije preporučljivo. Rezidba treba da se odnosi samo na izdanke koji su izrasli u toj godini, koji su stari nekoliko meseci. Ti izdanci se uklanjaju da bi se smanjila vegetaciona masa i da ne bi bilo potrošnje hrane za onaj deo grana koji neće da ostane u narednoj godini. Ova vrsta rezidbe je novina u Blacu i okolini, pojedini voćari su pokušali i odgovara im, a ima i onih koji su se pokajali“, tvrdi inženjer voćarstva.

Ako preskočite rezidbu – manji rod

Nije strašno ako jedne godine preskočite rezidbu, ali očekujte umanjeni rod naredne godine, ističe Gmijović.

„Ukoliko preskočite jednu godinu, nije strašno, ali svakako rod će biti manji, troši se hrana na nerodne grane, a postoji i veća mogućnost zaraze. Rezidba je itekako obavezna kod voća poput šljiva, jabuka, krušaka, dok se recimo kod višnje, dunje preporučuje blaga rezidba, pogotovu kod dunje, jer kod nje postoji problem bakteriozne plamenjače, koja se javlja u slučaju kada je rezidba intenzivna. Za dunju se zato savetuje da kada se radi rezidba da se što bude što manje preseka grana“, savetuje Gmijović.

Ako ste rešili da na zemlji koju ste recimo nasledili od porodice zasadite bilo koju voćnu kulturu, znajte da rezidba kreće već u prvoj godini.

„U zavisnosti od gustine sadnje i od vrste voća rezidba se vrši na različite načine. Tako recimo ako gajite šljivu na 5 sa 5 metara, što je za naše prostore najpopularniji način uzgoja ovog voća, onda se radi kotlasta kruna, a već sa gušćim zasadom rezidba je drugačija, što znači, u zavisnosti od načina gajenja vrši se i rezidba“, dodaje sagovornik.

Foto: Pixabay

Rezidba jeste zahtevna, jer ima dosta posla, a radi se ručno.

„Koriste se različite vrste makaze, počev od onih manjih, pa sve do teleskopskih za visoke grane. Mašinske rezidbe nema, osim u vinogradima“, objašnjava inženjer voćarstva.

Edukacija mladih

U opštini Blace, kako kaže, redovno se organizuju radionice i predavanja kako bi se mladi poljoprivrednici upoznali sa novim tehnologijama u voćarstvu, ali i klasičnim metodama rezidbe.

„Samo bavljenje poljoprivredom nije nimalo jeftino, pogotovu ako neko dođe iz grada na zapušteno imanje, a nema mehanizaciju. A što se tiče same rezidbe, sve je manje rezača koji to rade uslužno. Zarada je dobra, uglavnom se naplaćuje po stablu, ili dnevnica koja se kreće od 25 do 30 evra“, kaže on.

Foto: Pixabay

Ako se rezidba uradi loše i to u vreme formiranja oblika krune, Gmijović tvrdi  da greške tada teže mogu da se isprave.

„Ako je pak loša rezidba urađena kasnije, onda to ne može puno da ošteti voćku, jer je svaka voćka je živo biće pa se obnavlja svake godine. Desi se da voćari urade nešto sami, naprave grešku, pa pozovu nekog iskusnijeg i onda se problem reši, ali je svakako najvažnije da su dobro urađene i druge agrotehničke mere – đubrenje, obrada, zaštita“, zaključuje naš sagovornik i dodaje da posle rezidbe ide zimska zaštita odnosno zimsko prskanje kako bi se voćka zaštitila i uništili svi  štetni insekti, nakon toga dolazi prolećna zaštita, kada najčešće ide plavo prskanje.