Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo VINO OD JABUKA I VIŠANJA

VINO OD JABUKA I VIŠANJA

1416
0

U svetu se najviše voćnog vina proizvede u Francuskoj, a proizvođači i istaknuti potrošači voćnih vina sa dugom tradicijom su Nemci, Englezi, Austrijanci i Švajcarci. U Normandiji i Britanji se, na primer, popije preko 400 litara voćnog vina po glavi stanovnika godišnje, dok se vina od grožđa potroše svega oko 30 litara. U našoj zemlji ne postoji duža tradicija, niti veće interesovanje za spravljanje ove vrste vina.

Vino od višanja se dobija od plodova oblačinske višnje. Voćno vino od višnje je rubincrvene boje jakog intenziteta i živosti. Miris je izražen, rotacijom vina u čaši miris višnje postaje naglašeniji. Kombinacija tanina, svežine i šećera izvrsno je izbalansirana i vrlo harmonična. Ukus je topao i mekan, a dugotrajan i baršunast osećaj koji ostaje na nepcu nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Poslužuje se ohlađeno pri temperaturi od 15 do 16 °C.
Dobro je napomenuti da vino ima visok sadržaj vitamina i minerala, i da je vredan dijetetski proizvod.

VINO OD VIŠANJA S MEDOM

Potrebno je: 7 decilitara vode, 700 grama meda, 2 litra soka od višanja, malo cimeta i karanfilića.
Priprema: Vodu i med zagrejati da se med istopi. U prohlađenu vodu dodati cimet, karanfilčić i sok od višanja. Ako je sok gust i previše sladak, može se po želji razblažiti.

STONO JABUKOVO VINO (JABUKOVAČA)

Jabukovo vino je vrlo cenjeno i kvalitetno. Vino se priprema od jabuka skoro svih sorti, osim jabuka sa mekanim i brašnastim mesom. Najbolje su jesenje i zimske sorte, sočne i aromatične jabuke. Preporučuje se mešanje više sorti jabuka sa različitim sadržajem šećera i ukupne kiseline. Na taj način se postiže bolji kvalitet vina (poboljšava se ukus i aroma).


Voće koje je opalo, trulo ili prezrelo, ne koristi se za preradu pri proizvodnji dobrog voćnog vina. Uobičajeni opseg količine šećera u zrelom plodu jabuke kreće se 8‒14%. Najbolje su jabuke sa oko 10–14% šećera, želi li se dobiti jače i stabilnije jabukovo vino. Nedozrelo voće treba ostaviti da još dozri na voćki ili odloženo, pa posle preraditi.

Jabuke ne smeju stajati na hrpi više od 10 dana, jer se teže cede, a mlado vino se teže čisti od sluzavosti. Pre prerade, ako je potrebno, plodove treba oprati, a ne bespotrebno guliti. Oprane plodove treba zgnječiti ili usitniti. U tu svrhu se može koristiti i mlin za grožđe, ako se može podesiti razmak valjaka. Zgnječene jabuke se ostavljaju u kaci tokom 24 sata, kako bi se iz njih tokom fermentacije izvuklo što više mirisnih sastojaka.

Kod prerade možemo dodavati enzime koji razgrađuju pektine, a time dovode do oslobađanja soka, samim tim i aroma. Da se samlevena masa ne bi ukiselila, dobro je potisnuti je pod površinu mošta.
Odmah nakon punjenja kace, zgnječenoj masi se dodaju selekcionisani kvasci koji su neophodni za pravilno vrenje. Da bi komina ostala potisnuta u tečnosti, može nam poslužiti rešetka koju ćete načiniti od prethodno parafiniranih letvica. Na masu izmlevenih jabuka dobro je odmah razmešati 10 grama vinobrana ili 0,6 decilitara sumporaste kiseline, na svakih 100 kilograma mase. Time se sprečava mogućnost oksidacije na površini, a istovremeno se previranje odvija pravilnije.

Naime, kalijum-metabisulfit (sumporasata kiselina) uništava štetne mikroorganizme, koji bi mogli uzrokovati neželjene efekte. Nakon što je masa tokom 24 sata prevrila i time postala pogodna za presovanje, pristupa se tom postupku.
Kod presovanja se može koristiti vreća od grubljeg platna smeštena unutar koša. Kada je puna masom do nivoa koša prese, krajevi vreće se preklope prema sredini. Takvim presovanjem se dobije bistriji mošt.
Dobijeni mošt se toči u bačvu. Ako u moštu od jabuka nije bilo dovoljno šećera, može se sada prilikom natakanja u bačvu dosladiti. Nakon svakog presovanja treba odstraniti sitne delove ploda jabuke sa delova prese, jer delovi ploda jabuke brzo oksidiraju i dobra su podloga za razvoj bakterija.
Kada je vrenje završeno i vino izbistreno, treba ga pretočiti. Voćno vino se pretače 4–5 puta godišnje.

Photo: Pixabay