Naslovna Vesti Ulaganje u lekovito bilje je minimalno – evo šta kažu o tome...

Ulaganje u lekovito bilje je minimalno – evo šta kažu o tome iz zadruge “Zaplanjski zasad”

Opstati na selu, uzgajati lekovito, začinsko i aromatično bilje i od toga živeti, da moguće je.

747
0
Foto: Pixabay

Da je sve mnogo lakše kada se ljudi slože i krenu zajedno da razvijaju posao i prodaju svedoče dva prijatelja, Zoran Ilić i Dragan Mijalković koji su osnovali udruženje koje brzo postaje poljoprivredna zadruga „Zaplanjski Zasad“ Gadžin Han. Oni su došli na ideju da podno Suve planine, koja je čista i ekološka sredina, krenu sa uzgajanjem lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja.

Od uduženja do zadruge

“Sve je počelo 2010. godine i tada smo počeli sa uzgajanjem nevena, nakon toga počeli smo polako da povećavamo i broj lekovitih biljaka. U početku smo radili samo male površine, a sa godinama se to povećavalo i sada se obrađuje nešto više od 20 hektara i još 12 hektara koji su od ove godine uvedeni u organsku proizvodnju” objašnjava za Bolju zemlju Zoran Ilić koji dodaje da je za razvoj udruženja od velikog značaja podrška porodica i prijatelja i njihova velika želja i velika borba za opstanak na selu.

Gepostet von Zaplanjski ZASAD am Donnerstag, 12. Oktober 2017

Da se udruženje sigurnim koracima razvija pokazuje i to da su prošle godine gajili neven, beli slez, artičoku, kamilicu, peršun, nanu, matičnjak, bosiljak.  Pod njihovim okriljem okupilo se 15 zadrugara, 75 kooperanata sa svojim porodicama, od toga i tri kooperanta koji su iz okoline Aranđelovca, Dimitrovgrada i Medveđe i sa kojima imaju odličnu saradnju.

“Ulaganje u lekovito bilje je minimalno, ono što je važno to je da su parcele na kojima se sadi bilje, obrađivane (otkorovljene). Zadruga kupuje sertifikovana semena od instituta „Josif Pančić“ Beograd i koja daje kooperantima koji mogu da plate odmah ili im se odbija od zarade kad predaju bilje na kraju sezone. Profesor Radosav Jevđović je naš mentor koji nam pomaže svojim znanjem i iskustvom da savladamo sve prepreke na koje naiđemo tokom rada” kaže Zoran.

Vredne ruke mogu sve

Prema rečima našeg sagovornika uz malo trude i dobre volje može da se ostvari i solidan prihod od kog može da se živi .

“ Na primer neven koji se uzgaja na površini od 5 ari, zarada može da bude 500 evra. Svi naši zadrugari i kooperanti su se i ranije bavili poljoprivredom tako da im rad na njivi nije teško pao. Neven se seje u rano proleće, a počinje da cveta početkom juna i do kasne jeseni tj. do prvih mrazeva. Bere se svakog drugog, trećeg dana, ali se bere po suncu od 9 do 16 sati jer mu je tad otvoren cvet, što mnogima ne odgovara i shodno tome biraju biljke koje mogu da rade. Takođe, sade biljke koje mogu da uspevaju na njihovim parcelama, a koje su to zavisi od analize zemljišta” objašnjava Zoran Ilić.

Tako najviše zadrugara i kooperantana gaji Beli slez, on se najpre seje u lejama, a nakon toga na parceli. Tako je jedna porodica iz Zaplanja sa površine od 10 ari uspela da očisti i sasecka 210 kg suvu kocku belog sleza i njihova zarada je iznosila 200.000 dinara. 

Gepostet von Zaplanjski ZASAD am Dienstag, 20. September 2016

“ Recimo artičoka koja se gaji na površini od 1 hektara, koja se kosi se 3 – 4 puta u toku sezone, jer se koristi njen list, može se ostvariti prihod od oko 2.000 evra” kaže naš sagovornik.  

Da je posao siguran i da će sve što je proizvedeno biti i prodato svedoči i to da se sve unapred ugovara.

“ Unapred se zna koje bilje, na kojim površinama se sadi i koja je zagarantovana najniža cena po kilogramu. Svi naši zadrugari i kooperanti znaju da sve što proizvedu je unapred prodato i po kojoj je ceni i okvirno se zna kolika može biti zarada. Naše bilje otkupljuje institut “Josif Pančić“ Beograd, “Herba“ Beograd, “Betula“ Žitkovac” ističe Ilić.

Dobro iskorišćena pomoć države

Kada su iz neprofitnog udruženja prešli u zadrugu počelo je i ozbiljno poslovanje.

“Uspeli smo, zahvaljujući sredstvima koja smo dobili na konkursu za projekat “500 zadruga u 500 sela” da modernizujemo i olakšamo svoj rad. Nabavili smo traktor “Belarus“, prikolicu, motokultivator, rotofrezu, plug, sejalicu za sitna semena, mlin, destilator, plastenik za proizvodnju rasada “ kaže Zoran Ilić.

Zadruga poseduje dve sušare, dve seckalice, pakericu za čaj motokultivator. A kako ističu od samog početka se zalažu za to da sa povećanjem površine koja se obrađuje, kvalitet bilja mora biti odličan. A analize pokazuju da je je kvalitet na zavidnom nivou.