Naslovna Vesti Stihijsko ODUSTAJANJE od maline, veliki raspon CENA!

Stihijsko ODUSTAJANJE od maline, veliki raspon CENA!

5278
0
malina, pixabay
Loše okolnosti, dovele su mnoge da odustanu od maline, foto pixabay

Ova godina za malinare, po svemu sudeći bila je bolja od prošle, ali daleko od obećavajuće, zbog štrajkova, problema sa otkupljivačima i na kraju dogovorene cene od najmanje 160 dinara po kilogramu vilameta. Stabilizacija u budućem periodu ne može da se očekuje, ocenjuje stručnjak za jagodasto voće, dr Aleksandar Leposavić iz Čačka.

„Priča o proizvođačkoj i prerađivačkoj kalkulaciji između određenih grupacija proizvođača i prerađivača, uz posredovanje resornog ministarstva je veoma loše koncipirana i dovela je do još većeg razdora i izostanka bilo kakvog dogovora zainteresovanih strana. To je bilo apsolutno zamajavanje proizvođača koji nisu bili upletni u to. Nikoga prezentovane kalkulacije nisu obavezivale“, kaže dr Leposavić za portal Bolje zemlje i ukazuje na problem loših ugovora otkupljivača i stranih kompanija.

„Problem u prethodnom periodu bio je i to što je određeni broj izvoznika, koji su, nepoznajući stanje i kretanja na svetskom tržištu, sa stranim kompanijama potpisali ugovore o isporuci sa prilično niskim cenama za sve kategorije smrznute maline. Zbog očiglednog deficita robe u ponudi, u narednom periodu, očekuje se da će od decembra doći do jako velikog skoka, odnosno ekspolozije cena smrznute maline na svetskom tržištu“.

Ne menjati sortiment

Nestabilnost i nedoslednost cena u Srbiji pokazuju i istraživanja s početka oktobra, kada se otkupna cena maline za kilogram kretala od manje od 90 dinara do 200 za vilamet i miker. Mnogi stručnjaci navode i da Srbija treba da menja sorte, jer naše nemaju karakteristike za izvoz u svežem stanju. Sa tim se ne slaže dr Leposavić.

„Što se tiče sortimenta, apsolutna je zabluda da mi po svaku cenu trebamo da menjamo vilamet i miker, te sorte treba da ostanu najdominantnije i najzastupljenije, sve druge mogu da budu prateće. Da je naš sortiment loš, mi ne bi bili tu gde jesmo (poznati u svetu po proizvodnji najkvalitetnije maline)“.

Mnogi odustaju od proizvodnje maline

Rezultati istraživanja Republičkog zavoda za statistiku pokazali su da su se površine pod malinom značajno povećale u periodu između 2013. i 2018. godine i da su se malinjaci ubedljivo najviše podizali u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (83%). Međutim, nestabilnost u proizvodnji dovelo je upravo to stihijsko povećanje površina, dok je danas potpuno druga slika.

„Stihijsko odustajanje od proizvodnje prisutuno je u celoj zemlji u ovom momentu, što  će svakako dovesti do dalje nestabilnosti. Takođe, plasman maline sada i svega 3-4 godine ranije je sasvim drugačiji, drugačiji je pristup, druge kompanije su prisutne“, primećuje dr Leposavić.

Cena organske maline ne može da nadoknadi gubitke

Ni organska maline neće puno promeniti stvari.

„Tržište maline u svetu se zasniva na konvencionalnoj odnosno integralnoj proizvodnji, uz konstantan rast tražnje za organskom. S obzirom da i integralna i konvencionlna proizvodnja imaju probleme sa adekvatnom zaštitom od bolesti i štetočina, ti problemi su još izraženiji kod organske, uz činjenicu da je samim tim i prinos u ovoj proizvodnji manji. Što se tiče cene, ta razlika u korist organske za sada nije dovoljna da bi supstituisala gubitak prinosa. U svakom slučaju organska proizvodnja raste, ne samo maline i to je ono na čemu treba raditi i radi se na tome“.

Ono što sami malinari mogu da učine i smanje rizike u svojoj proizvodnji jeste da rade na unapređenju tehnologije i eventualnom smanjenju troškova, iako se zna da najveći trošak nosi berba – oko 50 do 60%, pošto je ručna i retko gde u svetu je mehanizovana.

„Najveći problem za nas, ali i za konkurentske zemlje predstavlja veliki nedostatak radne snage. Ovaj problem biće još izraženiji u narednim godinama, faktički kod nas neće imati ko da proizvodi malinu!“, kaže dr Leposavić.

 

J.E.