Naslovna Vesti Spelta – zdrava žitarica sve popularnija kod nas, a evo kako je...

Spelta – zdrava žitarica sve popularnija kod nas, a evo kako je i vi možete gajiti

Spelta je žitarica koja se polako vraća u svakodnevnu ishranu ljudi, a naučno je dokazano da je zdravija od pšenice čije se brašno koristi za svakodnevnu proizvodnju hleba. 

917
0
Foto: Pixabay

Spelta je poreklom iz južne Azije, u Evropu je stigla pre više hiljada godina. Žitarica spelta ili krupnik ima široku primenu, ljudi koji su alergični na pšenicu nisu na speltu i ako ona sadrži gluten.

U potrazi za zdravom hranom, koja će biti i ukusna, Ratka i Duško Jevtić otrivaju brašno od spelte. Godinama su brašno kupovali od istog proizvođača, ali kako su oni prestali da se bave proizvodnjom, ovaj bračni par odlučuje da sam počne sa sadnjom spelte.

 

Božanstven i očaravajući ukus 

 

“ Sve je počelo spontano, suprug je zbog zdravstvenih razloga počeo da koristi, a ja jednostavno ništa nisam volela da jedem i ništa mi nije bilo lepo, dok nisam probala hleb od spelte i od tog trenutka mi je nije palo na pamet da koristim nešto drugo. Božanstven ukus je ono što nas je privuklo. Speltu smo kupovali 15 godina od jednog gazdinstva, a kako su to bili stari ljudi, oni su odlučili da prestanu sa proizvodnjom i mi smo tada odlučili da sami krenemo da gajimo speltu” objašnjava za Bolju zemlju Ratka Jevtić, koja sa suprugom Duškom proizvodi speltu na svom poljoprivrednom gazdinstvu.

 

Za početak su uzeli seme od proizvođača od kog su to tada kupovali brašno. Prve godine rod je bio dovoljan samo za seme, dok 2008. godine počinju sa prodajom. 

 

“Sorta koju mi gajimo je autohtona i nemamo podatke kako se zove. Čovek koji nam je prodavao brašno dao nam je seme i naučio nas sve što je i sam znao. Spelta se seje isto kao i obična pšenica, naravno ako se seje oljuštena, kako mi radimo. Ako se seje u ljusci kao što rade mnogi, onda mora ručno da se seje. Mi sejemo kao najklasičniju pšenicu. Uvek je samo reprodukcija, uvek se seje seme koje imamo “ ističu naši sagovornici.

 

Kako gajiti speltu

 

Spelta se seje krajem oktobra, početak novembra, a žetva je u julu mesecu. Ona raste jako visoko, recimo kada pšenica dostigne visinu i počne da vlata, spelta raste još pola metra, pa tek onda onda vlata. 

Foto: Pixabay

Kako kažu naši sagovornici seje se duplo manje nego pšenice, baš iz tog razloga da bi se sama sačuvala. Kada je retka, ona se sama raširi, sama se bori protiv korova, njen sistem bokorenja je jak i nedozvoljava ničemu drugom da se razvija, a svojom visinom nadvlada travu.

 

“Spelta se do klasa se ne razlikuje od pšenice, a posle se razlikuje u visini u obliku klasa u obliku zrna. Ona se uvek proizvodi na organski način, nju nije potrebno tretirati bilo kakvim hemijskim sredstvima. Sve što bi dodali napravilo bi to da poraste još veća i onda bi samo polegla. Pokazalo da je najotprornija od svih žitarica. Jedini neprijatelj su joj vremenske nepogode, grad, voda, vatra, sve ono što od čega ne možemo da je zaštitimo” kažu Jevtići.

 

Oni speltu uvek seju na različitim parcelama, jer ako bi se na nekoj nešto desilo, na drugoj bi bilo spašeno.

 

“Nekada smo sejali 15 hektara, nekad 80, sve zavisi, sada već sejemo manje, jer se puno uvozi. Jer se dešava da neko uveze speltu, pa pomeša i napravi pometnju i normalno je da kupci reaguju na to. Ali pravi kupci znaju, probaju nešto drugo, ali se uvek vraćaju na naše proizvode” kaže Ratka i dodaje da njena porodica trenutno živi od proizvodnje spelte. 

 

Kako sami sve rade objašnjavaju i ceo proces, u pogonu je linija od 5-6 mašina, jedna ljušti, druga usisava plevu, treća selektuje po težini gravitacijom. Zrno koje je naliveno, čisto, savršeno odvaja se na jednu stranu, a sve drugo, polomljeno, prazno, ide na drugu stranu i to se koristi za stočnu hranu. Melje se ono što je najzdravije, to se i kuva, seje.

 

Dobra prezentacija ključ uspeha

 

Ratka je u početku od spelte pravila sve što u kućnoj varijanti može da se napravi od rezanaca, keksa, kolača i znala je da gotov proizvod mora da ponudi kupcu, jer ako na tržište iznese samo brašno većina neće znati šta sa njim da radi.

 

“ Pravila sam hleb, kolače, štrudle i na sajmovima sam nudila kupcima da probaju, da vide kako izgleda, kakvog je ukusa. Na Sajmu hleba sam na licu mesta pokazala kako se pravi hleb od spelte i to je bio prvi koji je napravljen od tog brašna kod nas. Čim su ga probali, svi su odmah počeli da kupuju brašno, jer su ljudi bili željni novog ukusa. Danas sve više domaćica želi da svojoj porodici napravi ono što je najzdravije, tako sam i ja mojoj deci spremala i tako prenosim svim kupcima” iskrena je Ratka Jevtić.

 

Hleb od spelte

 

Naša sagovornica je ispričala je kako se pravi hleb od brašna od spelte.

“Hleb se pravi kao i običan hleb, može sa sodom bikarbonom, kvasac, ko šta koristi, jedino treba malo više vode dodati. Svaka domacica koja napravi hleb, kada napravi dva, već za treći će znati kako dobro testo da napravi. Hleb od spelte nikada neće biti mekan kao kupovni i može pojesti dva parčeta. Nakon ta dva parčeta hleba imate snage i energije kao kada pojedete mnogo više nekog drugog, a posle toga bićete siti jer ste uzeli sve ono što treba organizmu.

 

Nutritivni sastav i lekovitost

 

Spelta sadrži proteine, nezasićene masti, vitemine A, C, grupe B, E i K, biljnu kiselinu, mineralne soli (kalcijum, kobalt, gvožđe, fosfor, magnezijum, mangan, kalijum, bakar, selen, natrijum) i vlakna.

Organizam se brzo navikava na speltu, lako je vari, izdvaja iz nje neophodne sastojke za normlano funkcionisanje organizma, a ćelije u organizmu dobijaju neophodnu hranu za pravilno funkcionisanje. 

Spelta poboljšava metabolizam, proizvodi od nje su dobri za dijabetičareje odličan, gluten koji sadrži spelta potpuno je drugačiji od glutena u drugim proizvodima, kod nje je sve prirodno izbalansirano.