Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo Špargla – evo kako se gaji i koliko je zdrava! Čak je...

Špargla – evo kako se gaji i koliko je zdrava! Čak je i Tesla obožavao

2951
0
Foto: Pixabay

Da li ste ikada čuli za šparglu ili imali prilike da je probate? Ona se godinama nalazi na trpezama širom zapadne Evrope, svetsko tržište raste kada je u pitanju špargla, dok je u Srbiji situacija malo drugačija.

Dragomir Ivanović, koji se godinama bavi uzgojem špargle, kaže da naše tržište ne poznaje ove biljke, da su ljudi tek nedavno krenuli da se interesuju, s obzirom na to da je zovu “povrćem za bogate”.

“Cene špargle na pijacama i marketima su visoke, oko 10 do 15 evra po kilogramu, pa zato i nema kod nas tolikog interesovanja. Ja sam u početku krenuo da je gajim za neke lične potrebe, a onda su ljudi čuli, videli da je bogata brojnim vitaminima, pa su mi tražili da im je prodajem i tako je krenula ova moja proizvodnja”, navodi za Bolju zemlju Ivanović, koji zna svaku pojedinost o špargli i svoje znanje nesebično deli sa svima koji žele da se bave uzgojom ovog povrće. Čak je sve što je do sada naučio pretočio u knjigu “Špargla -Asparagus, hrana, lek, afrodizijak”, za koju se nada da će mnogim početnicima koristiti ukoliko žele da je uzgaju.

Važno je napomenuti da je ova zeljasta, višegodišnja biljka zapravo i dvopolna, što znači da nosi i muške i ženske cvetove na različitim biljkama.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

Muška je energičnija u rastu, dominantnija i produktivnija od ženske biljke, ali proizvodi tanje izdanke, dok su plodovi, proizvedeni na ženskoj biljci male crvene bobice koje sadrže crne semenke.

“Biljka formira podzemni rizom na kome se razlikuju koreni i pupoljci: sve ovo zajedno u hortikulturi se tehnički naziva „šapa“. Od korena ili rizoma, koji raste pod zemljom, formiran u obliku zvezde, u aprilu i maju se razvijaju izdanci, jestivi deo špargle, koji se sastoji od “mesnatog” štapića različitih veličina, sa blagim i slatkastim ukusom. Pupoljci počinju da rastu i razvijaju se krajem zime, kada temperatura zemljišta raste i dostigne oko 10 stepeni Celzijusa. Kada se izdanci  popnu na površinu zemlje, oni su dugački, manje-više debeli i imaju u apikalnom delu (vrh) listiće slične pahuljicama. Kad izdanak proviri na površini zemlje, ima zaobljen vrh, kada dođe do kontakta sa svetlom postaje sve ružičastiji, dok ne postane ljubičast i na kraju intenzivnije zelene boje , kao rezultat fotosinteze”, navodi Ivanović.

Dugogodišnji uzgajivač ovog povrća navodi da seme špargle najbolje klija kada je temperatura od 20 do 22 stepena, a kada temperatura zemljišta u blizini korena dostiže 10-12 stepeni, biljka počinje da proizvodi izdanke.

“Izdanci rastu brzo, u dobrim uslovima po nekoliko santimetara dnevno, prerastaju u paprat visine do 2 metara. Za jelo se ubiraju prvi izdanci kad su još uvek nežni.  Paprat ima lako, razgranato i listopadno lišće i male cvetiće na stabljici, delom hermafrodite i odvojene u muške i ženske: cvetići špargle su zvončići sa belim laticama, ukrašenim zelenom ili žutom bojom. Cvetanje ove biljke počinje krajem juna, kada je zrenje izdanaka već završeno, i traje oko dve nedelje”, objašnjava do detalja naš sagovornik.

Za kultivaciju špargli poželjno je da je tlo rastresito, peščano, dobro strukturirano i dobro drenirano. Ivanović daje savete da je najbolje gajiti špargle posle različitih žitarica, dok plodored sa krompirom, repom, šargarepom, lucerkom i pasuljem nije preporučljiv, jer ovi usevi mogu biti pod uticajem bolesti truljenja korena, koja se može preneti u špargle i ostati aktivna čak 15-20 godina.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

“Gajenje špargle traje više godina, do 20,  i zahteva posebne tehnike sadnje, koje mogu biti orijentisane na direktnu ili indirektnu sadnju na otvorenom. U toplijim područjima gaji se na otvorenom polju, (što je moguće jer biljka može izdržati hladno vreme, kao u našim uslovima) ali moguć je uzgoj i u zaštićenom prostoru, sa ili bez grejanja”, napominje Ivanović čiji se detaljniji saveti mogu pronaći u njegovoj knjizi.

Sorte špargle

Dragomir objašnjava da se razlikuju neke sorte špargle kojima se trguje na svetskom tržištu voća i povrća, a sve pripadaju vrstama Asparagus officinalis: oni se uglavnom razlikuju po izgledu, ukusu i načinu uzgoja.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

Međutim, hemijski sastav ovih različitih sorti špargli je približno isti, uz varijacije u boji, veličini, izgledu ili ukusu, a što zavisi od tradicionalne preferencije tržišta.

“Na primer, Nemci vole belu, deblju i sočniju šparglu, Englezi tanje i duže izdanke zelene špargle nalik divljim, u Italiji je ljubičasta 40 odsto skuplja od ostalih, u Kini se puno konzerviraju kišeljenjem…Za uzgajivača je sorta veoma važna, zbog uspeha u gajenju, kvaliteta i veličine komercijalnog prinosa, vremena dospevanja, trajanja zasada, ciljnog tržišta, vremena održavanja svežine. U Grčkoj je napravljen veliki promašaj u izboru sorti, sađeni su nemački hibridi, prilagođeni hladnijoj klimi sa više vlage, pa su se teško adaptirali na toplo i suvo grčko podneblje”, navodi naš sagovornik.

On navodi da klima u Srbiji, od toplote do količine padavina, kao i plodno zemljište, posebno u Banatu, Pomoravlju i Posavini, pokazali su se pogodnim za proizvodnju špargli.

„Ja nekoliko godina gajim razne sorte, a semena nabavljam iz SAD, Britanije i Holandije. Klima u ovim zemljama je slična našoj, pa su zato i ove sorte pogodne da se gaje u Srbiji. Pre nego što krenete sa podizanjem većih zasada važno je odrediti koju ćete sortu gajiti, jer se moraju uzimati iz zemalja koje imaju klimatski i pedološke uslove nalik našim“, objašnjava Ivanović.

Ako kupite recimo šparglu na pijaci, Dragomir savetuje da je skladištite u frižideru u fioci za povrće i da je zavijete u vlažnu krpu, gde može ostati 3 do 4 dana. U suprotnom, moguće je namočiti izdanke u hladnoj vodi, ili potopiti u čašu vode, i čuvati ih 24 sata, izvan frižidera.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

Na pitanje da li se može zaraditi od uzgoja špargli, s obzirom na to da su cene visoke u prodaji i da ljudi i dalje nisu upoznati sa ovim povrćem, Ivanović govori da se proizvodnja i prodaja špargle u svetu meri se milijardama dolara.

“Grčki proizvođači govore da je špargla nervozno povrće i da je ne treba presirati, kao i da je proizvodnja zapravo kao rulet, unosna, ali i rizična. Izvoz ovog povrća u Nemačku recimo bi imao finansijski smisao, jer su cene tamo mnogo veće nego li što bi bile ovde. Nemačka ima jedno od najvećih tržišta za šparglu, naročito belu. Prosečan Nemac godišnje troši 1,7 kilograma špargle, što je više od 100 miliona kg godišnje”, navodi Ivanović, dodajući primer iz susedne zemlje Grčke.

“Grci naplaćuju između pet i osam evra po kilogramu za ovo povrće, u zavisnosti od kvaliteta, sezone i potražnje. Činjenica da nemačka špargla može na tržištu koštati 15 eura ili više po kilogramu, na početku sezone,  čini ih jeftinim i konkurentnim. Čak se grčke špargle nude u Nemačkoj do 21 evra na početku sezone, a u Grčkoj su cene daleko niže. Nemci cene svoju proizvodnju, čim stignu njihove, ne kupuju uvozne, što znači da grčka špargla mora biti spremna pre sezone špargle u Nemačkoj”.

Za šta je dobra špargla?

Špargla je bogata vlaknima, vitaminima A, B1, B6, C, folnom kiselinom, aminokiselinama, karotenoidima, rutinom (koji je važan za jačanje kose), manganima i mineralnim solima kao što su kalcijum, fosfor i kalijum. Pogodna je za sve nisko-kalorične dijete, jer sadrži malo kalorija (25 Kcal / 100g) i ima niske vrednosti natrijuma. Ona takođe ima diuretička i detoksikujuća svojstva, što utiče na smanjenje ekcema. Podstiče izbacivanje mokraćne kiseline, sadrži asparginsku kiselinu, iz tog razloga njihova potrošnja se ne preporučuje za one koji boluju od cistitisa, gihta i opšte inflamacije u bubrezima.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

Potrošnja špargle kod žena tokom trudnoće smanjuje mogućnost nepravilnog razvoja fetusa. Aparagus stimuliše apetit, smanjujući zadržavanje vode u tkivima zahvaljujući prisustvu purina (koji potiču iz mokraćne kiseline kao rezultat njene razgradnje) i zbog toga je korisan lek za one koji žele da eliminišu celulit; međutim, diuretički stimulus koji vrši špargla može iritirati bubrege. Špargla sadrži asparagin ili asparaginsku kiselinu, što daje urinu tipičan miris; ovaj miris u urinu povezan je sa efikasnošću bubrežnog sistema, navodi Dragomir Ivanović u svojoj knjizi “Špargla -Asparagus, hrana, lek, afrodizijak”, čije je odeljke podelio sa našim čitaocima.

Foto: Privatna arhiva, Dragomir Ivanović

Nikola Tesla je voleo špargle

Ivanović nam je otkrio i da je veliki naučnik Nikola Tesla posvećivao veliku pažnju svome zdravlju, pa je ostao zabeležen meni  koji je kreiran posebno za Teslu 1899. godine, u hotelu “Auditorijum”, prilikom važnog skupa, a među njima su bile i špargle: sveže školjke sa čipsom od gambora i penom od limuna, bistra supa od patke poslužena sa želeom od odležalog šerija, špargle u holandez sosu sa snegom od parmezana i šerbet.

Recept za špargle sa holandez sosom i snegom od parmezana

Špargle sa holandez sosom spremaju se od svežih, sočnih špargli najbolje klase. Špargle dobro oprati i iseći tako da vam ovi najbolji delovi ostanu za serviranje. Kuvati u dobro posoljenoj, ključaloj, vodi, u zavisnosti od veličine, ali ne duže od 1,5 minut. Preliti sa malo holandez sosa i snegom od parmezana, servirati penu od limuna (u izuzetno svečanim prilikama) ili sečeni limun.

Holandez sos
– 2 žumanceta
– 150 g putera
– 60 ml belog vina
– sok od limuna
– so
– biber
– muskatni oraščić

Puter rastopiti na tihoj vatri i ostaviti da bude mlak. Žumanca umutiti penasto na pari. Dodavati,uz stalno mešanje, belo vino, rastopljen puter, pazeći da se ne odvoji mast od putera. Zatim dodati sok od limuna i začine.