Naslovna Poljoprivreda Ratarstvo i šumarstvo Soja i kukuruz su zlato 21. veka: Evo zašto ih treba sejati!

Soja i kukuruz su zlato 21. veka: Evo zašto ih treba sejati!

513
0

Godina 2020. će ostati upamćena po jednoj velikoj i otrežnjujučoj stvari koja je mnoge vlade u svetu naterala da stave prst na čelo i zapitaju se o prioritetima.

Izmenjen poziv Robnih rezervi za razmenu mineralnog đubriva za merkantilnu pšenicu!

Epidemije Covid-19 je u jednom trenutku zaustavila svet i zamrzla svetsku trgovinu.

Tada su mnogi shvatili surovu istinu izreke „Zlatom možeš svašta da uradiš, ali zlato ne može da se jede“.

Čak je i naša država došla u situaciju da shvati koliko je ranjiva. Nismo imali ni jednu jedinu fabriku za proizvodnju pekarskog kvasca, a nedostajalo nam je i alkohola. Pekarski kvasac u Srbiji je prestao da se proizvodi još krajem 2012. kada je fabrika u Senti, u vlasništvu američke grupacije „Alteh“, koja je bila jedini proizvođač prestala sa radom. Situacija sa kvascem se brzo promenila tako što je država reaktivirala proizvodnju u toj istoj fabrici, a alkohol je počeo da se proizvodi u Aleksandrovcu u Župi i to u početku od nekog vina i drugih alkoholnih pića koja su bila lošeg kvaliteta. Možda ste primetili tih dana da je alkohol jačine 70 do 75 % imao neki kiseli šmek, sada znate i zbog čega. Bilo je važno da stigne alkohol visoke koncentracije, a nije bilo vremena da se izvrši prečišćavanje od aroma koje su ga pratile.

Prva prihrana pšenice: Kako odrediti pravu meru?

U ludoj sreći i zahvaljujući našim poljoprivrednicima hrane je bilo i više nego dovoljno, ali takva situacija nije bila u mnogim zemljama Evrope, a i sveta. I tu dolazimo do priče o soji i kukuruzu. Soja i kukuruz se masovno koriste u ljudskoj i stočnoj ishrani. Ako nema soje i kukuruza gladuju ljudi i gladuju životinje. Džabe pare ako nemaš da kupiš koliko god da nudiš, a tada niko nije mogao da kupi jer brodovi nisu plovili, granice su bile zatvorene i svi su čuvali sopstvene zalihe kao hrčak.

Mnoge velike i mnogoljudne zemlje su počele da troše i robne, ali i ratne rezerve kako bi sprečile glad. Mnoge su ih dobro i istrošile. Zbog toga je, kada je stabilizovana situacija u svetu i kada je opčela da radi međunarodna trgovina došlo prvo do laganog, a onda i do naglog skoka cena soje i kukuruza na svetskim berzama.

Raspisan konkurs! Evo kako da dobijete bespovratna sredstva za mehanizaciju!

Velike države, poput Amerike, Kine, Indije, Brazila i mnogih u Zapadnoj Evropi kupuju soju i kukuruz nesmanjenim tempom da bi nadoknadili potrošeno iz rezervi, ali i da bi napravili još veće rezerve.

Isto rade i razni berzanski špekulanti koji smatraju da je bolje držati kapital u robi nego u novcu, a naročito kada se ne zna šta nas čeka po pitanju svetske ekonomije, a i profit na preprodaji je veliki.

Ovo morate da znate: Pravo vreme za sadnju vinove loze!

Mnogi stručnjaci u svetu tvrde kao su soja i kukuruz novo zlato i kako je ulaganje u proizvodnju istih najisplativija stvar koju možete uraditi. Za sada su se njihova predviđanja pokazala kao tačna, a da li će tako biti i u budućnosti ostaje da vidimo.

Ono što je činjenica je da cene konstantno rastu i da je mala verovatnoća da će se nešto promeniti po tom pitanju tako da može da se pretpostavi kako je sadnja soje i kukuruza odličan potez za poljoprivrednike.

Izvor: Bolja zemlja