Naslovna Vesti Slatki krompir -bogatstvo vitamina i minerala

Slatki krompir -bogatstvo vitamina i minerala

1762
0
Slatki krompir
Slatki krompir

Slatki krompir batat (lat.Ipomoea Batatas) je višegodišnja tropska biljka iz familije slakova (lat.Convolvulaceae). Iako se batat često zove slatki krompir (eng. Sweet potato), on nema nikakve veze sa običnim krompirom.

Krtola slatkog krompira
Krtola slatkog krompira

Batat je poreklom iz Srednje i Južne Amerike, a masovno se gaji i koristi u Aziji, Americi i Africi. Premda je u toplijim krajevima dvogodišnja biljka, batat se u Srbiji gaji kao jednogodišnja kultura. U ishrani se koriste sekundarna zadebljanja korena i mlado zeleno lišće. Postoji velik broj različitih vrsta, a najpoznatiji je batat belog, narandžastog i ljubičastog korena.

Batat ne podnosi monokulturu, na istu parcelu sadi se nakon 4 godine. Osnovna obrada obavlja se u jesen na dubini od 25 cm uz zaoravanje 20 t/ha stajnjaka. Predsetvena priprema obavlja se u proleće ,na dubini od 8 do 10 cm. U odnosu na ostale povrtarske kulture slatki krompir traži manje hraniva. Đubrenje zavisi od predkulture i od hemijske analize zemljišta. Za postizanje odgovarajućih prinosa batat traži 50 kg/ha N, 100 kg/ha P2O5 i 150 kg/ha K2O.

Razmnožava se krtolama, reznicama stabla ili putem rasada. Najčešće se sade krtole, srednje veličine sa 3 do 4 okca, na razmak 60 x 40 cm. Po jednom hektaru potrebno je oko 500 kg krtola.

Ako se batat sadi iz rasada, potrebno je da rasad bude u fazi 5 do 6 listova i tada se setva obavlja kada se površinski sloj zemljišta zagreje na 10 °C.

Batat nema izražene zahteve prema merama nege. Nakon presađivanja poželjno je u narednih desetak dana obavljati navodnjavanje. Tokom vegetacije, s obzirom da batat ne podnosi višak vode u zoni korenovog sistema, navodnjavanje obavljati oprezno i to samo u uslovima izrazite suše.

Tokom vegetacije potrebno je obaviti nekoliko međurednih kultiviranja radi razbijanja pokorice i suzbijanja korova. Preporučuje se ručno izbijanje korova u vegetaciji, jer je batat osetljiv na upotrebu zemljišnih herbicida. Vađenje krtola, u zavisnosti od sorte i klimatskih uslova, obavlja se od avgusta do oktobra, pre mrazeva.

Jedan od znakova tehnološke zrelosti je, slično kao kod krompira, kada cima požuti. Nakon vađenja krtole se ostavljaju na suncu radi sušenja. Prinos krtola kreće se od 20 do 50 t/ha.

Preporuka je da se batat ne sadi na golo tlo, već svakako na malč od crne PE- folije, jer malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korena sprečava rast korova, koji bi mogli pridoneti slabijem razvoju korena batata.

Pečeni slatki krompir
Pečeni slatki krompir

Batat je visokoenergetska kultura (puno skroba, malo šećera), izuzetno zanimljivog ukusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrebiti kao varivo ili salata. Pre upotrebe za jelo, koren i lišće potrebno je termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat obezbeđuje telo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrednost, velika količina beta-karotena (200 gr batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokolija). Samo 140 gr batata potpuno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih sudova. Antioksidansi su važni i za dobro funkcionisanje mozga (Alchajmerova bolest i sl.).

Batat je visokoenergetska kultura koja sadrži puno skroba, a vrlo malo masti. Može ispuniti značajan deo svakodnevnih potreba u ishrani čoveka, jer ima mnoštvo ugljenih hidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (kalijum, mangan, gvožđe ). Najveća vrednost batata je velika količina beta karotena. Beta karoten se često naziva i provitaminom A, jer ga ljudski organizam u zavisnosti od potreba, pretvara u vitamin A. Beta karoten stimuliše funkcionisanje imuno sistema. Poznati je antioksidans koji je važan za dobro funkcionisanje mozga (između ostalog je i prevencija kod Alchajmerove bolesti).

Dakle, ne postoji više ni jednog razlog protiv da u svojoj bašti ne posadite neku krtolu batata ili ukoliko nemate za to mogućnosti, potražite batat u malo bolje snabdevenim prodavnicama. Probajte ga, spremite neko jelo od njega i bićete iznenađeni ne samo ukusom, već i svim ovim nabrojanim svojstvima blagotovrnog delovanja na organizam.

Tekst priredila: Redakcija