Naslovna Poljoprivreda Ratarstvo i šumarstvo Simbolika novogodišnje jelke i ukrašavanja – sve je počelo u 16. veku

Simbolika novogodišnje jelke i ukrašavanja – sve je počelo u 16. veku

1850
0
Foto: Pixabay

Novogodišnji praznici su pred nama, a kako bismo osetili prazničnu atmosferu dovoljno je samo da okitimo jelku. Običaj kićenja jelke nije zabeležen samo na našim prostorima, već širom sveta to dekorisanje zimzelenog drveća kakvo je danas počelo je još u 16. veku u Nemačkoj.

Ima i onih koji veruju da je brzo novogodišnje drvo došlo iz Letonije, jer na natpisu koji je uklesan na jednom od trgova ove zemlje piše na osam jezika „Prva novogodišnja jekla u Rigi, 1590“.

Foto: Pixabay

Zimzeleno drveće nije birano slučajno kao drvo koje je ukrašavalo domove kroz vekove. Još u vreme starih Grka u kuće su se unosile biljke kako bi se odavala počast Bogu Sunca, što su radili kasnije i Rimljani, ali unoseći zimzelene vrste u čast Boga poljoprivrede. Svakako ovo drvo je birano iz praktičnih razloga, ne gubi svoje četine i odoleva hladnoći, što je ljudima značilo.

Kasnijih godina, ukrašavanje jelki postalo je sve popularnije i van Nemačke. Čak se smatrao protestantskim običajem. Već tokom 19.veka postaje popularan među plemstvom i na dvorovima od Austrije, pa čak do Rusije. Tako je princeza Henrijeta od Nasau-Vajlburga donela u Beč ovu tradiciju ukrašavanja jelki, koji se brzo proširio zemljom.

Prva veštačka jelka prodata je 1883. godine u Americi, koštala je svega 1 dolar

U Francuskoj je prvu jelku predstavila vojvotkinja od Orleana 1840. godine, a u Veliku Britaniju Šarlot od Meklenburg-Strelica, supruga Đžordža III. Što se tiče naših prostora, ukrašavanje jelke postalo je popularno neke pri kraju 19. veka, i ta tradicija je kod nas stigla sa zapada.

 

View this post on Instagram

 

Wishing you all a very Merry Christmas 🎄// @jyoungdesignhouse

A post shared by decorist (@decoristofficial) on Dec 25, 2019 at 2:28pm PST

 

Čime se ukrašavala jelka

Na samom početku jelke bi bile ukrašavane uglavnom voćem, orašastim plodovima, ili nekim papirnim ornamentima. Mogle su se na jelkama videti i manje ukrasne sveće, a na drvo se bacala i vata koja je simbolizovala sneg.

Foto: Pixabay

„Kada god bismo kao mali kitili jelku, sećam se da smo imali pune dve kese sitno iseckane vate. Ona nam je služila na kraju kićenja jelke, kada bismo poređale sve ukrase kao sneg. Taj naš veštački sneg je sestri i meni bio najzabavniji deo kićenja jelke“, kaže nam kroz smeh Nišlijka Jovana.

Dok su ranije prave ukrase imali samo imućniji, danas je uoči novogodišnjih praznika moguće kupiti ukrase kakve god poželite – od loptica u raznim bojama, do irvasa, pahulja…

Verujete li u bajke?

Jedna od najprepričavanijih ruskih bajki koja se tiče upravo jelke kaže da kada se rodio Hristos, zvezda sa neba je vodila mudrace sa Istoka, pokazujući im put sve do pećine u kojoj se nalazila Bogorodica sa Hristom. Iznad pećine u kojoj je Hristos rođen, rasla su tri drveta – bor, kedar i jela.

 

Njih je obasjala svetlost Hristovog rođenja, pa su poželeli da i oni nešto poklone. Kedar je zatresao svoje grane i pred pećinu su pale iglice prepune divnog mirisa. Bor je spustio najlepše šišarke. Sirota jela je gorko plakala, jer ona nije imala mirisnog ulja u iglicama, niti šišarke. Jeline suze je videla zvezda, pa se sažalila. Zbog njene velike želje da daruje Hrista, nije dozvolila da ostane tužna u toj noći. Poslala je jednu malenu zvezdicu da se spusti na vrh jele. Tada je ona zasjala zvezdanom svetlošću i, duboko se klanjajući, spustila zvezdicu pred pećinu gde je u jaslama na slami ležao Hristos. Zato se navodno i danas na vrh jelke stavlja zvezdica, kao znak ljubavi prema Hristu.