Naslovna Poljoprivreda Stočarstvo i pčelarstvo Sačuvajte goveda od gripa

Sačuvajte goveda od gripa

2731
0
Zaštita goveda od gripa
Zaštita goveda od gripa

Grip koji napada goveda je oboljenje disajnih organa koje se javlja u hladnijim danima, tokom jeseni i zime. Spada u takozvane „faktorske bolesti“, što znači da je prouzrokovan zajedničkim delovanjem mnogobrojnih faktora koji su uslovljeni kako zaraznim klicama tako i lošim uslovima u stajama.

Tu se pre svega ubraja loša ishrana, nepovoljni smeštajni uslovi u štalama, kao što su promaja, nagle promene temperature i visoka vlažnost vazduha.

Situacija se pogoršava ukoliko virus pripremi put za širenje bakterija, koje se uvlače u oštećene ćelije organizma tako da može doći do opasnih sekundarnih infekcija. Na primer, prvobitnim virusom izazvani laki bronhitis može da se pretvori u opako hronično zapaljenje pluća.

Kako dolazi do zaraze?

Opasnost infekcije često potiče od goveda, koja su već prebolela lak oblik gripa i koja, po pravilu, više ne pokazuju nikakve simptome bolesti, ali koji još uvek nose u sebi klice virusa. Ti virusi zadržavaju se u krajnicima ili u ždrelu životinja i prenose se na zdrava grla kašljem ili dahom, pa se grip može proširiti na grla kupovinom novih. Najčešće su nosioci oboljenja goveda koja su kupljena na udaljenijim mestima, pa su bila podvrgnuta transportu. Promena hrane, staje i gazde, veoma ozbiljno opterećuje životinje, što olakšava širenje oboljenja.

Koja su oboljenja kod goveda
Koja su oboljenja kod goveda

U početnom stadijumu bolest ne odaje nikakve vidljive znake. Čak i prvi talas groznice sa temperaturom od 40 stepeni obično prolazi neprimećen dok se ne pojavi ubrzano disanje, suvi kašalj, slinavost. Propratne pojave su nedostatak apetita i povremeni prestanak procesa preživanja.

Dodatne infekcije, izazvane bakterijama, mogu da izazovu komplikacije na plućima, gnojne infekcije i konačno, zapaljenje pluća. Sluz koja teče iz nosnica sadrži gnoj. Dodir kože u oblasti pluća izaziva jake bolove i opadanje apetita, a u nekim slučajevima može doći i do proliva.

Ukoliko se ne pozove veterinar, zapaljenje pluća izazvano bakterijama može da se pretvori u hronične tegobe: stalna groznica, ozbiljne teškoće pri disanju i otkazivanje rada srca obično dovode i do uginuća životinje.

Pri blagovremenom i stručnom lečenju obolelih grla, ono najgore se može izbeći pod uslovom da se goveda stalno kontrolišu proverom uzimanja hrane i redovnim merenjem temperature.

Životinje kod kojih se uoče prvi simptomi bolesti, trebalo bi odvojiti od ostalih. Preporučuje se smeštaj u suve, dobro provetrene prostorije bez promaje. Prostorije bi kasnije trebalo oprati rastvorom sode i dezinfikovati.

Teško obolelim životinjama može da pomogne samo veterinar koji po pravilu uključuje antibiotsku terapiju. Da bi se u potpunosti bolest sanirala mora se nastaviti sa davanjem antibiotika pet dana, čak i u slučaju brzog ozdravljenja životinje.

Pri kupovini novih grla teladi za tov prvenstveno treba voditi računa o njihovom zdravstvenom stanju. Telad bi po pravilu trebalo kupovati uvek od istog proizvođača. Životinje koje kašlju ili potiču iz stada gde se pojavljuje kašalj, treba izbegavati.

Da bi se smanjila opasnost od infekcije, novokupljena grla bi trebalo izdvojiti na 12 do 14 dana u posebne prostore, koji su, po mogućstvu, dezinfikovani.

Što se tiče vakcinacije protiv stočnog gripa, mišljenja su podeljena. Ukoliko se grlo vakciniše trebalo bi to uraditi pre početka gripa, početkom jeseni. Međutim, kao i kod svih infekcija koje su prouzrokovane udruženim dejstvom raznih činilaca, vakcinisanje samo po sebi ne može da pruži punu zaštitu. Kao mere predostrožnosti preporučuje se poboljšanje ishrane i smanjenje svih rizika.

 

Dipl.inž.polj. Goran Veljković