Naslovna Poljoprivreda Zaštita bilja REČ STRUKE: Kako da pravilno dezinfikujete zemljište u vašim plastenicima?

REČ STRUKE: Kako da pravilno dezinfikujete zemljište u vašim plastenicima?

Proizvodnja povrća, cveća i drugih biljnih vrsta u zatvorenom prostoru obezbeđuje kontinuitet proizvodnje, kontrolisane uslove i upravljanje kvalitetom.

1731
0

Ipak, neprekidnim gajenjem biljaka na istoj površini dovodi do poremećaja u ishrani kao i do porasta populacije štetnih organizama u zemljištu: prouzrokovača bolesti (gljive, bakterije, virusi), korova, insekata, grinja, nematoda, puževa i glodara.

Ta pojava može dostići velike razmere i onemogućiti bezbedno i ekonomično gajenje biljnih vrsta.

Povrće se uglavnom sveže koristi za ishranu pa se postavljaju i posebni zahtevi kada je reč o primeni hemijskih sredstava, kako bi se vodilo računa o proizvodnji bezbedne hrane. Prilikom izbora sredstava za suzbijanje štetnih organizama treba birati najpogodniji način za gajenu biljku, zemljište, životnu sredinu i čoveka.

Iz tog razloga, dezinfekcija zemljišta ima jednu od najznačajnijih uloga u zdravstvenoj kontroli i zaštiti. Najčešći načini dezinfekcije zemljišta su:

fizička dezinfekcija, hemijska dezinfekcija, termička dezinfekcija.

Bez obzira da li se dezinfekciji radi na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru, neki od ovih načina moraju se periodično ili redovno sprovoditi.U zavisnosti od vrste i obima prisutnosti štetnih organizama u zemljištu, bira se mera koja je primenljiva i neophodna.

Opšti preduslov za dezinfekciju je odgovarajuće fizičko stanje zemljišta. To se pre svega odnosi na dobru usitnjenost i vlažnost zemljišta. Ako je reč o primeni hemijske dezinfekcije, potrebno je rezervisati vreme za dezinfekciju u trajanju od 2 do 4 nedelje, u okviru kojih se ne preporučuje obavljanje nijedne agrotehničke operacije.

Fizička dezinfekcija

Osnovni način održavanja „čistoće“ zemljišta, u širem smislu dezinfekcije je fizičko uklanjanje zaraženih biljaka ili njihovih delova. To je lokalna intervencija i najčešće ima karakter prevencije.

Fizička dezinfekcija podrazumeva zaoravanje, čime se prekriva i potpomaže eliminacija većine štetnih organizama koji su na ili u delovima biljaka i zemljišta. Zaoravanje je efikasno i za uklanjanje izniklih korova i za sprečavanje aktivacije njihovih semena rasutih po površini.

Kultivacija se obavlja međurednim kultivatorom (češće rotofrezama), čime se eliminišu mlade korovske biljke u ranoj fazi rasta i pokrivaju tankim slojem zemlje kako bi započela njihova razgradnja.

Fizičkim merama dezinfekcije – zaštite ne mogu se eliminisati mikroorganizmi i njihovi reproduktivni organi koji su locirani i u najmanjim česticama zaraženog zemljišta, ali se može sprečiti njihovo širenje.

Hemijska dezinfekcija

Hemijska dezinfekcija zemljišta podrazumeva uništavanje štetnih organizama hemijskim sredstvima (fumigantima) na direktan način.

Na tržištu Srbije jedini registrovani preparat za ovu namenu je Basamid Granulat na bazi aktivne materije dazomet.

Basamid Granulat se koristi kao jedina praktična mogućnost uklanjanja štetočina koji se razvijaju i prezimljuju u zatvorenom prostoru:

A) kalifornijski cvetni trips (Frankliniellaoccidentalis)

B) lisni miner paradajza (Tutaabsoluta)

Preparat se koristi u količini od 30-60 g/m2, odnosno za dezinfekciju komposta 250-300 g/m3.

Basamid Granulat se inkorporira u zemlju. Spaja se sa vodom pri čemu se izdvaja gas koji deluje na većinu štetotočina zemljišta ali samo u sloju u koji se unese. Zbog toksičnosti, primena je ograničena na zatvoreni prostor ili u polju ali uz obaveznu primenu folija preko tretirane površine da bi se sprečilo isparavanje gasa. Preparat deluje i na insekte, grinje, nematode, puževe, seme korova i na patogene koji se nađu u tretiranom sloju. Koristi se samo kada nema drugih useva u plastenicima jer je fitotoksičan.

Posle primene Basamid Granulata smanjuje se potreba za nekim drugim merama zaštite. Basamid Granulat isparava pa nema karence.

Preparat se primenjuje na sledeći način:

Pripremiti zemljište kao za setvu. Ukoliko je zemljište suvo, ovlažiti ga do 60 – 70% vodnog kapaciteta, rasturiti granule preparata uniformno mašinski (rasturačima đubriva) ili ručno (Basamid GR se aktivira za oko 2 sata od dolaska u kontakt sa vlagom).

Prekriti zemljište plastičnom folijom i držati folije 7 – 35 dana u zavisnosti od temperatura. Posle ovog vremena, ukloniti plastičnu foliju, sačekati 2 – 3 dana i obraditi zemljište na dubini na kojoj je vršena inkorporacija preparata. Aktivna materija dazomet je teža od vazduha i spušta se još 5-10 cm dublje od unošenja zavisno od zemljišta.

Provetravanje zemljišta je u trajanju od 3-30 dana, u zavisnosti od temperature zemljišta, a potom uraditi biotest klijavosti sa semenom salate. Uzme se čačkalica koja na vrhu ima malo vlažne vate, na vatu se stavi malo semena i zabode u teglu u kojoj je uzet uzorak zemlje posle tretmana sa Basamid GR. Biotest se radi uporedo sa zemljom koja nije tretirana sa Basamid GR. Ukoliko seme klija u obe tegle, gas je oslobođen i zemljište je spremno za novi usev.

Ako se dezinfekcija radi u staklari ili plastencima, oni moraju biti prazni jer je gas fitotoksičan za sve što se nalazi u zatvorenom prostoru.

Termička dezinfekcija

Suština termičke dezinfekcije je izlaganje čestica zemljišta visokim temperaturama u kraćem ili dužem trajanju, za koje vreme se gotovo svi patogeni uništavaju. Nažalost, uništavaju se i neki od organizama korisni za biljke ili zemljište, pa primena treba da je strogo kontrolisana po pitanju vremena izlaganja zemljišta visokim temperaturama. Za tretiranje može se koristiti plamen iz gorionika, odnosno dimni gasovi visoke temperature ili vodena para. Tretiranje zemljišta zagrevanjem može podjednako efikasno da se primeni i na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru.

Zbog razlika i ograničenosti delovanja različitih mera za dezinfekciju, najpogodnije je kombinovati različite metode dezinfekcije. Suština kombinovanja je dopunjavanje primenjenih metoda u delovanju kako zbog ograničenosti njihovog dejstva na određenu populaciju patogena, tako i zbog štetnih posledica prekomernog doziranja na korisne organizme u zemljištu.

*Pojam dezinfekcija upotrebljen je kao skup postupaka kojima se uništavaju patogeni i drugi štetni mikroorganizmi ali je obuhvaćeno i suzbijanje svih štetnih organizama koji se nalaze u zemljištu i ugožavaju proizvodnju.