Naslovna Poljoprivreda Zaštita bilja Reč struke: Da li se prinos pšenice može spasiti?

Reč struke: Da li se prinos pšenice može spasiti?

Stanje na poljima pšenice nije dobro, kažu stručnjaci, ali i mnogi proizvođači koji su se obratili za pomoć upravo našoj redakciji.

296
0

Piše: Redakcija BZ
#odgovornonovinarstvo

Suša, patogeni, nepovoljni uslovi oštetili su pšenicu, a mnogi poljoprivrednici nisu sigurni da li uopšte mogu spasiti prinos.

Zato smo pitali dipl.ing. Savu Jovanovića, stručnjaka za zaštitu bilja iz kompanije Adama, šta nam je činiti i da li upšte postoji šansa da se prinos spasi.

“Fuzarioza klasa je ekonomski najznačajnija bolest pšenice, koju prouzrokuju gljive. U našim proizvodnim uslovima, ovo oboljenje javlja se svake godine u slabijem ili jačem intenzitetu. To zavisi od vremenskih uslova povoljnih za infekciju i širenje bolesti (količine padavina i temperature tokom cvetanja i formiranja zrna), kao i količine prisutnog inokuluma i tehnologije proizvodnje” – kaže Jovanović i dodaje:

Štete se manifestuju u pogledu smanjenog prinosa i kvaliteta zrna pšenice. U godinama sa povoljnim uslovima, naročito kod osetljivih sorti, može doći do smanjenja prinosa i do 50%. Nedovoljno nalivena i štura zrna smanjuju prinos, hektolitarsku težinu kao i sam kvalitet zrna pšenice. Od zaraženog zrna se ne može dobiti brašno odgovarajućeg kvaliteta. Gljive roda Fusarium spp. proizvode mikotoksine, te takva pšenica nije bezbedna za ljudsku i stočnu ishranu.”

“Nepesticidnim, agrotehičkim merama (plodoredom, setvom zdravog semena, izborom tolerantnih sorti, zaoravanjem žetvenih ostataka, mikrobiološkim đubrivima) možemo smanjiti pojavu i intenzitet bolesti u usevu, ali ne i rešiti problem. Hemijski tretman, primena fungicida nameće se kao neizostavna mera zašite, u uslovima čestih i obilnih padavina u fazi cvetanja i nalivanja zrna.” – tvrdi Jovanović, koji je upravo stigao sa terena i koji kaže da je stanje pšenice zaista loše.

Takođe, on kaže da se usevi pšenice na terenu, u zavisnosti od lokaliteta, sortimenta i rokova setve, nalaze u fenofazi od klasanja do početka cvetanja. U najavi je nestabilno (kišovito) vreme, čime je povećan rizik od infekcije.

Kritičan period za infekciju klasa pšenice gljivom jeste faza cvetanja, a zaraza se ostvaruje preko prašnika. Savo tvrdi da je tretmane zaista neophodno obaviti i to preventivno, pre ostvarenja zaraze.

Za svaku preporuku je zaštita od gljiva vrsta Fusarium spp, prouzrokovača ekonomski najznačajnije bolesti pšenice, fuzarioze klasa i preporučuje paket sa dva preparata Bumper P i Orius.

Glavne prednosti ove kombinacije predstavlja sinergizam tri aktivne materija u borbi protiv apsolutno svih patogena pšenice.

  1. Tebukonazol – najbolja aktivna materija u kontroli fuzarijuma (pokriva najveći broj različitih sojeva)
  2. Prohloraz – aktivna materija koja se najbolje ponaša na velikom kolebanju temperatura
  3. Propikonazol – aktivna materija koja pokriva sve patogne lista podjednako dobro, rđe, septorije i pepelnice.

Šta je naš sagovornik zatekao na terenu i da li se isplati spasavati već oštećen i zaražen prinos, pogledajte u intervjuu ovde.