Naslovna Blog Rast u broju košnica u Srbiji, broj pčelara opada

Rast u broju košnica u Srbiji, broj pčelara opada

745
0

Po najnovijoj statistici, Srbija spada među države koje imaju najviše košnica po stanovniku. Međutim, stručnjaci i profesionalni pčelari upozoravaju na probleme sa kojim se ova grana privrede i dalje suočava.

Stanko Rajić, dugogodišnji član Beogradskog udruženja pčelara, naglasio je da, premda postoji porast u broju košnica, samo je mali procenat ljudi stručno potkovano za održavanje istih i proizvodnju meda. Trenutno u Srbiji postoji oko 20,000 registrovanih pčelara koji poseduju sveukupno preko milion košnica. Ali ako uzmemo statističke podatke iz 2019. u obzir, samo 35% košnica je pripadalo gazdinstvima koja se bave isključivo pčelarstvom. Drugim rečima, apsolutna većina vlasnika košnica imaju gazdinstva koja se bave stočarstvom, voćarstvom, povrtarstvom i poljoprivredom. Kod ovih gazdinstava je pčelarstvo svedeno (u manjoj meri) na sekundarnu delatnost ili (u većoj meri) na nivo hobija.

Srbija je tokom najvećeg dela novog milenijuma ulagala značajna sredstva u modernizaciju pčelarstva, s posebnim fokusom na opremu. Međutim, Rajić tvrdi da je nedostatak stručnih pčelara veći problem od opremljenosti gazdinstava. „Kada hoćete da počnete da se bavite pčelarstvom i da živite od toga, onda morate proći jednu kvalitetnu obuku, morate naučiti ovaj posao, a ne samo da ulažete u kupovinu košnica i opreme, elementarne stvari moraju da se nauče“ zaključuje Rajić.

Foto: Pixabay

Problem nedostatka obuke

Nedostatak obuke kod novoregistrovanih pčelara predstavlja problem po celu struku. Rajić ističe da netrenirani pčelar ne ume da prepozna bolesti kod pčela, te zaražena jedinka može preleteti sa jedne košnice na drugu. Tako pčele mogu da prenesu bolesti i u košnice profesionalnih pčelara, time ugrožavajući gotov proizvod i nanoseći ekonomsku štetu i, pre svega, zdravstveni rizik.

Rajić naknadno govori i o nedostatku pravilnog regulativnog sistema pčelarstva u Srbiji. Kao kontraprimer navodi delovanje pčelara na prostoru Evropske Unije, gde su prinosi takođe veliki, ali postoje rigorozna pravila kojih se svi registrovani pčelari pridržavaju. „Treba da se postavi zakonska regulativa, jer nije obezbeđen mehanizam kontrole i adekvatne sankcije za one koji ne poštuju pravila ponašanja“ naglasio je.

Neregularnosti u prijavljivanju košnica

Dodatni primer ovog nedostatka pravilnog regulisanja pčelarstva u Srbiji jeste, po rečima Rajića, prijavljivanje košnica koje zapravo ne postoje. Naime, individue prijavljuju košnice ne bi li dobile novac iz državnog budžeta; povećanje ovih „fantomskih“ prijava rezultira u manjem budžetu, i pritom manjim sredstvima za profesionalne i regularno prijavljene pčelare, te mnogo gazdinstava danas i odustaje. Zato je, paradoksalno, u Srbiji pad registrovanih gazdinstava maltene recipročan rastu košnica. „Došlo je do izražaja ono što sam govorio godinama“ pominje Rajić, „a to je da je neadekvatno obeležavanje pčelinjih društava dovelo u situaciju da su neki profesionalni pčelari koji nisu lažirali nijedan broj zbog takve greške u formalnom radu ostali u pasivnom statusu i neće dobiti subvenciju“.

Pčelarstvo je i dalje unosan i lukrativan posao, što statistika u zemljama EU takođe beleži. Trenutni lider po broju košnica na farmama, i unutar EU i unutar same Evrope, je Rumunija (1.5 miliona registrovanih košnica). Slede Španija i Grčka (obe sa preko milion registrovanih košnica), te Španija, Bugarska i Portugalija.

 

Izvor: Euronews Srbija

Pogledajte i: Pčelari zabrinuti hoće li biti dovoljno meda