Priprema zemljišta u PLASTENIKU za SADNJU SALATE!

353
0
SHARE
foto: M.Stojanović, priprema i đubrenj zemljišta u plasteniku
foto: M.Stojanović, priprema i đubrenj zemljišta u plasteniku

Nakon letnjeg dela, paradajz u plastenicima je spreman za čišćenje. Kao naredna kultura obično ide zelena salata, ma da to može biti slučaj i sa kornišonima.

Po pravilu treba saditi i jedno i drugo, naizmenično, ali sve zavisi od cene i zahteva tržišta, prema kojima se poizvođači najčešće upravljaju i planiraju svoju jesenju proizvodnju.

Nakon čišćenja i izbacivanja starih i sasušenih biljaka paradajza, treba valjano obraditi i pripremiti zemljište za narednu kulturu.

U povrtarskoj proizvodnji oduvek su se dosta koristila organska đubriva – stajnjak, treset i kompost, a u novije vreme se dosta koriste i veštačka đubriva sa kojima se može tačno nadoknaditi deficit određenih elemenata u zemljištu.

Povrtari na jugu Srbije uglavnom koriste stajnjak, nakon obrade zemljišta. Stajnjak sam po sebi obiluje makro i mikroelementima, tako da obezbeđuje zemljište organskom materijom.

Može biti različitog kvaliteta, što zavisi od vrste stoke od koje potiče, od kvaliteta prostirke i uslova po kojima je odnegovan. Povrtarima je najčešće dostupan goveđi stajnjak, pa ga samim tim u najvećem procentu koriste, što ne znači da je manje kvalitetan u odnosu na ostale vrste stajnjaka.

U ovom slučaju konkretno, nakon paradajza, kao sledeći usev ide zelena salata, za ranu jesenju proizvodnju, u selu Pertate, nadomak Leskovca.

Stajnjak je unešen u zemljište na taj način što je najpre deponovan i rasturen, a kasnije površinskom, odnosno dopunskom obradom zemljišta usitnjen i ubačen u zemljište na blagoj površini ili 5-10 unutar zemlje. Sve će ovo rezultovati naprednijem usevu, zdravijim i otpornijim biljkama, a ostatak elemenata koji nisu u dovoljnoj meri zastupljeni mogu se nadoknaditi veštačkim đubrivima ili starterima.

 

M.S.