Naslovna Vesti Pravilna PRIMENA stajnjaka – potrebno je zaorati ga ODMAH!

Pravilna PRIMENA stajnjaka – potrebno je zaorati ga ODMAH!

787
0
stanjak, foto Julijana El Omari
Što duže stoji ne zaoran, stajnjak gubi na kvalitetu, foto Julijana El Omari

Poljoprivrednici već uveliko rasturaju stajnjak na svojim njivama, u voćnjacima i plastenicima. Stanjak je vrlo značajno organsko đubrivo i prava hrana za siromašno zemljište, jer popravlja njegove fizičke, hemijske i biološke osobine. Međutim, čini se, kad posmatramo da stajnjak danima leži netaknut na njivama, da mnogi poljoprivrednici ne znaju značaj ni pravilo njegove primene.

Osim na ratarskim usevima, dešava se da mnogi voćari razbacaju stajnjak na manje gomile kod sadnica voća, koje stoje preko zime, pa se tek u proleće unose u zemlju. U oba slučaju, to je velika greška!

Nakon četiri dana izgubi pola svoje vrednosti

Stanjak bi trebalo odmah zaorati, jer svakim danom on gubi sva svojstva koja su hranljiva za zemljište i zbog kojih se i unose. U dodiru sa vazduhom, mikroorganizmi u stanjaku jednostavno počnu da se razlažu, pa amonijak neprovratno odlazi u atmosferu. Tako stanjak gubi na kvalitetu.

Istraživanja su pokazala da rasturen stanjak na njivi posle 24 sata izgubi 20 odsto hranljivih svojstava, posle 70 sati – 30 odsto, a nakon četiri dana, čak pola svoje vrednosti. Dakle, stoprocentna iskoristivost stanjaka je tokom zaoravanja odmah nakon rasturanja.

Veće količine stajnjaka za višegodišnje zasade

stajnjak voće
Za višegodišnje zasade – veća količina stajnjaka i zaoravanje na dubine do 60 cm, foto J. El Omari

Tako da rasturanje i zaoravanje stajnjaka treba sinhronizovati, a dubinu uskladiti planiranom setvenom kulturom. Potrebno ga je uneti na veću dubinu, ukoliko sejemo okopavine, a na manju ukoliko se radi o strnim žitima.

Zemljišta na kojima planiramo višegodišnje zasade, zahtevaju veće količine stajnjaka, do 50 tona po hektaru i veće dubine zaoravanja – do 60 cm. Inače, stručnjaci preporučuju unos od 10 do 20 tona stanjaka svake treće ili četvrte godine.

Najmanja iskoristivost posle četiri godine

Dobro je znati da stanjak u prvoj godini iskoristi od 40 do 60 odsto raspoloživih hraniva, druge do 35, a u trećoj do 20 odsto. Najmanja je iskoristivost tokom četvrte godine, pa sa razlogom stručnjaci za ratarstvo napominju da poljoprivrednici najkasnije unesu stajnjak ponovo nakon četvorogodišnjeg ciklusa.

Takođe, u zavisnosti od tipa i analize zemljišta, količine, dubina zaoravanja, dinamika i vrsta stanjaka se menja.

 

Julijana El Omari