Naslovna Vesti Prava simbolika badnjaka i kako se pravilno seče

Prava simbolika badnjaka i kako se pravilno seče

U seču se kreće pre izlaska sunca i kako običaji nalažu, domaćin kreće zajedno sa sinovima ili unucima u šumu, u tišini.

1258
0
Printscreen/Youtube

Badnji dan nam je pred vratima i kako običaji nalažu, na ovaj praznični dan rano ujutru domaćin odlazi u šumu kako bi isekao badnjak, inače mlado hrastovo ili cerovo drvo, a potom ga uneo u dom tek uveče, zajedno sa slamom i pečenicom.

U seču se kreće pre izlaska sunca i kako običaji nalažu, domaćin kreće zajedno sa sinovima ili unucima u šumu, u tišini. Važno je da se izabere mlado i zdravo stablo cerovog ili hrastovog drveta, koje domaćin može da ponese na ramenu.

Neki kažu da kada domaćin izabere odgovarajuće drvo, da treba da se okrene prema istoku, prekrsti tri puta, pomene Boga i praznik koji dolazi. Što se tiče seče, ako se pridržavate narodnog verovanja, potrebno ga je zaseći sekirom, sa istočne strane i to ukoso. Kažu da se badnjak seče sa tri snažna udarca, a sve ono što sekirom ne poseku, onda lome. Vodi se računa da badnjak padne direktno na zemlju, jer veruje se da je loš znak ako se zaustavi na nekom drvetu. Postoji verovanje da se drvo ne sme dodirnuti golim rukama, pa čovek koji ga seče navlači rukavice.

Nakon seče badnjaka, tišina se prekida i uz pesmu se odlazi domovima. Prema nekim običajima, na mestu gde je isečen badnjak, ostavljalo se nešto, pa je tako u Šumadiji običaj da se ostavi na panje pola pogače, a na istoku Srbije i na Kosovu i Metohiji, oko badnjaka obavija se muška košulja.

#badnjak #zlatibor

Gepostet von zlatiborLIVE.com am Freitag, 6. Januar 2017

Broj isečenih badnjaka varira zavisno od kraja, pa se tako negde seče jedank, negde dva ili tri, devet, a negde onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući.

Kako se navodi na sajtu Srpske pravoslavne crkve, ime badnjak povezano je sa rečju „bdeti“, s obzirom na to da se na taj dan bdelo čekajući rođenje Gospoda i Spasa Isusa Hrista.

Inače, badnjak simboliše drvo koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Ponegde se veruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, dok sa druge strane, neki antropolozi, etnolozi govore da se badnjak povezuje sa staroslovenskim običajima i verovanjima, jer su se Sloveni smatrali za narod koji je poštovao šume i vodu, a hrast se navodio da je njihovo najsvetije drvo, povezivano sa Perunom, bogom munje i groma.

Domaćin badnjak ostavi ispred kuće, a unutra ga tek unosi pred večeru, zajedno sa slamom, i tada ga domaćica posipa žitom, domaćin ga stavlja uz ognjište. U nekim kućama badnjak se celiva i maže medom, a potom se pali.

Printscreen/Youtube

Poslednjih decenija, na Badnji dan vernici koji seku badnjak ili pak kupuju, nose do crkve, u porti se badnjak slaže, nakon čega se blagosilja i na kraju pali.

Inače, veruje se da vatra koja se pojavljuje spaljivanjem badnjaka zapravo pomaže i donosi plodnost, dok se u pojedinim mestima deo pepela koji je nastao od badnjaka čuva pa se tako pomešan sa vodom pije kao lek protiv glavobolje.