Naslovna Poljoprivreda Stočarstvo i pčelarstvo Prava SERTIFIKOVANA romanovska i KLAN FOREST ovca – prvi put u Srbiji!

Prava SERTIFIKOVANA romanovska i KLAN FOREST ovca – prvi put u Srbiji!

2078
0
klan forest ovca
Prvo stado Klan forest ovce u Srbiji, visokoplodna i tovna rasa, foto Bolja zemlja

Nebojša Eraković iz Bresnice, opština Koceljeva je prvi čovek koji je doneo vrhunska selekcionisana umatičena grla češke romanovske ovce u Srbiju. Priča nije onako jednostavna kako nam je prezentovana pre nekoliko godina, već je poenta u genetici ove rase, a još su Česi u romanovsku ubacili još neke rase kako bi poboljšali tovne osobine.

„U Češkoj postoji par odgajivača koji su se izdvojili od ostalih, a koji su povećali prirast romanovske rase ovaca, povećali plodnost i napravili ženke koje su prosečno teške do 75 kilograma, a ovnovi preko 100. Svake godine uvozimo bolje i kvalitetnije, jer se radi na samoj genetici“, tvrdi sagovornik emisije Bolja zemlja Nebojša Eraković.

Međutim, kako dalje tvrdi, u Srbiji je romanovska ovce više pramenka oplemenjena romanovskom. Ova, prava romanovska traži veoma konkretne uslove – dobre nege. Glavna osobina romanovske ovce je da može vansezonski da se pari, takoreći stalno preko cele godine, pa pojedine ženke davale su do devet jagnjadi u godini.

„Za mene je jako važan prirast. Kod ovih ovaca za 100 dana prirast je od 30 do 41 kilogram kod muških jagnjadi, a kod ženskih od 28 do 31 kilogram, što je vrlo karakteristično za tovne rase. Kod romanovskih ovaca, jagnjad su polno zrela već sa četiri do pet meseci, međutim da životinje ne bi ostale unazađene što se tiče veličine, one se ne pare veoma rano“.

Kada je nastupio trend uzgoja romanovske, prezentovano je da su ovce visokoplodne, da nisu zahtevne u ishrani i nezi, a vrlo skupe na tržištu. Međutim, kako kaže sagovornik emisije Bolja zemlja, to je bio samo trik.

„Ti uzgajivači su postavljali pitanje, zašto ja nemam dobre rezultate – to je zato što ih ne hranite! Ovca sa četiri jagnjeta zahteva poseban prostor, onda je potreban poseban prostor za jagnjad koja već sa sedam dana počinju da jedu, ne mogu da jedu sa majkom. Mi rano počinjemo da prihranjujemo“, kaže Nebojša.

Trojke se ne dohranjuju, jer ovca ima dovoljno mleka. Međutim, za dohranu više jagnjadi u partusu, hrana koja odgovara ovčijem mleku je danas dostupna u Srbiji. Ako nemate dovoljno uslova za romanovsku, dovoljno mesta u ovčarniku, Nebojša ne savetuje da uzimate ovu ovcu. Umesto toga možete da uzgajate stado Klan Forest ovaca, engleske rase i čije prvo stado u Srbiji se nalazi upravo na farmi Erakovića.

„To je u prevodi šumska ovca koja je nastala u Britaniji, ukrštanjem tri rase; safolk, teksel i treća autohtona rase. To je tovna rasa, pašnjačke ishrane, zarad jeftine proizvodnje mesa. Njena jagnjad za 100 dana dostižu i 45 kilograma, uz malu dohranu koncentrovane hrane. Ima izuzetan kvalitet mleka i vune, a meso podseća na romanovsku što se tiče ukusa“.

Ova rasa je sada malo zapostavljena u Britaniji, ali su zato Česi preuzeli njen uzgoj i razvoj genetike, pa Rusi danas uvoze iz Češke ovu britansku rasu. Prirast je dobar, vrlo je plodna i može se pariti tokom cele godine uz dobru dohranu. Više o svemu ovome putem ovog linka.

 

Bolja zemlja