Nešto više od 18.000 tona svinjskog mesa i skoro 3.500 tona svinja uvezeno je u Srbiju od januara do oktobra ove godine, dok je u istom periodu iz naše zemlje izvezeno svega 658 tona svinjetine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Dobre vesti za malinare! Ministarstvo subvencioniše obnovu malinjaka!
Kada su u pitanju žive svinje najviše ih je stiglo u kategoriji mase preko 50 kg (preko 2.000 tona) od čega je većina uvezene iz susedne Hrvatske. Svinjsko meso u najvećoj meri uvezli smo u vidu smrznutog i to oko 17.000 tona. Nešto manje od 10.000 tona tog mesa isporučeno nam je iz Španije, dok je skoro 6.000 tona dopremljeno iz Nemačke.
Mi smo pretežno izvozili u komšiluk na jugu, u Severnu Makedoniju poslali smo 359 tona trupova, polutki, svinjskog, svežeg i rashlađenog mesa. Za Kinu je otišlo 217 tona butova i plećki, sa kostima, smrznutih.
Ove podatke u Asocijaciji stočara Srema i Mačve komentarišu kao poražavajuće i smatraju da stočarsku proizvodnju u našoj zemlji uništava upravo toliki uvoz.
Domaća proizvodnja se guši?
Kažu, zbog teške situacije u kojoj se srpsko svinjarstvo nalazi, prošle nedelje su i uputili pismo Ministarstvu trgovine i turizma kao i Ministarstvu poljoprivrede u kojem traže sastanak sa predstavnicima istih i odgajivača svinja, trgovačkih lanaca, mesoprerađivača i klaničara kako bi zajedno došli do potencijalnog rešenja.
„Na prvom mestu je problem to što megamarketi uvoze i prodaju meso lošijeg kvaliteta, a potom i domaću klaničnu industriju uslovljavaju sa cenom mesa kako bi se našla u njihovim vitrinama. Skrenuli smo pažnju da se uvoze enormne količine smrznutog svinskog mesa i prerađevina koje se prave od čuvenog MOM-a (mašinski otkošeno meso), tako da mi ni ne znamo šta jedemo“, smatra predsednik pomenute asocijacije Zoran Erić.
Imamo 2,7 miliona svinja, a uslova za skoro 10 puta više!
Ukazuje, godišnje se u Srbiji po glavi stanovnika potroši 17 kg mesa, te zaključuje da smo mali potrošač ovih proizvoda i da imamo kapaciteta da sami to i proizvedemo.
„Trenutno proizvodimo 2,7 miliona svinja u toku jedne godine, to je na nivou 1959. Naši resursi što se tiče žitarica i kukuruza konkretno, koji je glavni u smesi za hranu svinja, su takvi da možemo da godišnje imamo 10 do 12 miliona svinja, pa čak i više od toga.“
Farmeri, kaže, ni cenom nisu zadovoljni. U ovom momentu svinje se prodaju za 120-130 dinara po kilogramu što ne može da nadoknadi ni sama ulaganja, a daleko je od ostvarivanja zarade.
„Poskupele su žitarice i sve je na tržištu otišlo gore. Svi imaju zaradu, samo mi nemamo. Prase od 25 kg košta oko 5.000 dinara, ishrana je još oko 10.000 dinara, a mi ga na kraju prodamo za 13.500 dinara, na gubitku smo bar 2.500“, objašnjava Erić.
ISTINSKI HEROJI SRPSKOG SELA! Pomoć države za tovnu junad ne stiže, a evo i zašto! (VIDEO)
Ulagati u mala i srednja gazdinstva
Država, smatra, mora da ima strategiju i da se opredeli na koji način će ulagati u svinjarstvo. Prema njegovom mišljenju, između ostalog, treba uvećati iznos uvoznih prelevmana na uvoz mesa, uvesti kvote za uvoz smrznutog mesa, uvesti kvote, prelevmane i carinu na uvoz prerađevina….
„Takođe sam protiv forsiranja samo velikih proizvođača, treba ulagati u mala i srednja gazdinstva jer nam se sve više prazne sela. U celom tom lancu ima mesta za sve, samo treba zaštititi proizvodnju i napraviti takav model da svi mogu biti zadovoljni.“
Neravnopravna borba naših i stranih proizvođača
U Saboru proizvođača agroprivrede Srbije (SPAS) sličnog su stava. Smatraju da iz godine u godinu trošimo sve manje svinjskog mesa, a da je to posledica kupovne moći.
„Mi se zalažemo da se uvede uredba da minimum 60-70 odsto naših domaćih proizvoda bude u rafovima prodavnica. Nažalost, strani marketi dovoze njihovu robu i time mi subvencionišemo njihovu proizvodnju. Mi možemo i da proizvedemo toliko da izvozimo, dovoljno govori podatak da je Miloš Obrenović u svoje vreme izvozio više nego mi sada“, navodi predsednik SPAS-a Zoran Milićević.
Amerika odobrila proizvodnju GMO svinja za transplataciju organa?
Veliku prepreku u dolaženju do stranih tržišta predstavlja i činjenica da je do prošle godine u Srbiji bila sprovođena vakcinacija protiv klasične kuge svinja, dodaje Milićević.
„Od poslednje vakcinacije mora da prođe tri godine da bismo mogli da plasiramo to meso u Evropu. To nas isto koči. Ali, generalno, mi ne možemo da se borimo sa zapadom jer njihovi stočari imaju mnogo veće subvencije i time nas poklapaju u svim segmentima poljoprivrede, posebno u ovom.“
Viša cena možda može da znači svinjarima
I on trenutnu cenu svinja smatra nedovoljnom jer, kaže, farmeri ne mogu da budu ni na nuli sa tom „zaradom“.
„To je malo. Kad bismo prodavali za bar 160-170 dinara po kilogramu, mogli bismo da budemo koliko-toliko zadovoljni“, zaključuje Milićević.
Izvor: Agro Klub