Naslovna Zdrava Hrana Pinjoli i njihova energetska vrednost

Pinjoli i njihova energetska vrednost

2764
0

Pinjoli su plodovi borova roda Pinus čiji se krupniji primerci upotrebljavaju kao hrana. U mnogim restoranima u Evropi osnovni su sastojak mnogim jelima u kojima dominira paradajz u bilo kom obliku.

Plodovi bora (uglavnom Pinus monophylia i Pinus edulis) sakupljali su se u Severnoj Americi još pre 10.000 godina, dok ih u mediteranskom području (Pinus pinea) upotrebljavaju 2.000 godina.

Bor (Pinus pinea L.) je visok 6 do 12 metara, a potrebno je 15-ak godina da bi počeo razvijati veću količinu šišarki. Svetlija strana je u tome da jedno stablo može biti produktivno narednih 100 godina.

Berba šišarki se obavlja ručno, a one se suše na suncu kako bi se njihove ljuske otvorile. Semenke s ljuskama potom se odstranjuju ručno ili mehanički kako bi se došlo do semenke – pinjola.

Energetska i nutritivna vrednost

Pinjoli pripadaju grupi orašastih plodova koji se odlikuju svojstvenom aromom, visokim sadržajem ulja i visokohranljivim belančevinama. Osim toga, sadrže obilje mikrominerala i u mastima rastvorljivih vitamina.

Kao jedinica serviranja pinjola uzima se 30 g. Energetska vrednost po jedinici serviranja iznosi oko 200 kcal.

Prilikom upoređivanja sa drugim orašastim plodovima pokazuje se da su pinjoli posebno bogati belančevinama (23,7%), vitaminima i mineralima. Poput žitarica, orašasti plodovi deficitarni su esencijalnom aminokiselinom lizinom. Kako mahunarke i mlečni proizvodi sadrže lizin, dobro ih je uzimati zajedno s orašastim plodovima.

Od vitamina pinjoli su bogati vitaminima A, C, D, E, tiaminom, riboflavinom, niacinom, a od minerala gvožđem, magnezijumom, fosforom, cinkom i selenom.

Lekovitost

Orašasti plodovi sadrže velike količine masti koje nose 60% ukupnih kalorija. Iako su bogati mastima, ne znači da nisu dobri za zdravlje. Upravo suprotno, njihove su masti uglavnom nezasićene, zbog čega su korisne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i snižavanju LDL holesterola. Posebno, mononezasićene masne kiseline snažno deluju na smanjenje krvnog pritiska i sniženje LDL holesterola.

Ispitan je uticaj orašastih plodova u ishrani 21.000 lekara tokom američke studije započete 1982. godine. Tada je ustanovljeno da je među onima koji su redovno konzumirali orašaste plodove u količini od 60 g nedeljno (2 obroka), broj smrtnih slučajeva kao posledice iznenadnog srčanog udara bio je za 47% manji nego među onima koji orašaste plodove uopšte nisu konzumirali.

Osim u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pinjoli se koriste kao lekovito sredstvo protiv uznemirenosti, tuberkuloze, kod poremećaja rada bubrega, mokraćnog mehura i probavnog sistema.

Kupovanje i čuvanje

Očišćeni pinjoli kupuju se najčešće na pijaci ili u prodavnicama zdrave hrane, uobičajeno u paketićima od 40 g, i dostupni su cele godine. S obzirom na to da semenke sadrže velike količine masti, lako užegnu i najbolje ih je kupovati samo onoliko koliko vam je potrebno.

Pinjoli će sačuvati svoju prirodnu aromu i hranjive sastojke ako se čuvaju u čvrsto zatvorenoj posudi u frižideru ne više od sedam dana, a u zamrzivaču u plastičnim kesicama do mesec dana.

Priprema jela s pinjolima

Iako se pinjoli jedu sirovi, u zemljama poput Italije, Grčke i Turske, u kojima se poslastice uglavnom pripremaju od badema i oraha, pinjoli su ušli na mala vrata kao dodatak.

U italijanskom sosu pesto, pinjoli u kombinaciji s bosiljkom, belim lukom, maslinovim uljem daju potrebnu masnoću koja će povezati sve sastojke, kao i potrebnu blagost.

Vrlo su ukusni u kombinaciji sa slatkim korenastim povrćem ili pak u pireima od paštrnaka, celera ili crvenog luka. U Francuskoj, pokrajini Provansa, pinjoli se upotrebljavaju u pripremi preliva za salate od svežeg povrća u kombinaciji s maslinovim uljem.