Naslovna Blog Pčelari iz Kikinde neutešni! Protiv ovog uvek može da se kaže: ZAKOČITE...

Pčelari iz Kikinde neutešni! Protiv ovog uvek može da se kaže: ZAKOČITE LJUDI VEĆ JEDNOM!

803
0
Foto: S. Colak

Pre dve nedelje, tačnije 23.maja, pčelare u okolini Kikinde pogodila je teška nesreća i ogroman gubitak. Ljudski nemar i nebriga, po ko zna koji put, doveli su do pomora pčela.

Usled do sada nezapamćenog obima trovanja pčela unutar košnica, uništeno je 1668 pčelinjih zajednica u rasponu od 10km, a čak 35 pčelarskih domaćinstava je zavijeno u crno. Prema poslednjim informacijama, uginulo je 50.000.000 (pedeset miliona) pčela, a zvanična informacija vezana za pronalaženje krivca ili krivaca još nije potvrđena.

Kako bismo informisali širu javnost o tome šta se dešava u Kikindi razgovarali smo sa, predsednikom Udruženja pčelara “Kikinda”, Sašom Čolak.

Mi ne možemo da upiremo prst ni u koga dok se ne završe analize!

Kraj bašaidskog, novomiloševskog i iđoškog druma, gde je zabeleženo trovanje pčela, 24. maja je izvršeno uzorkovanje parcela, a fitosanitarni inspektor je pre tri dana izvršio uzorkovanje drugih parcela unutar tog područja.

Iako još uvek ne znaju tačan uzrok trovanja pčela, Čolak kaže da nema na šta drugo da sumnjaju.

,, Mi zaista ne bi da licitiramo ko je tu kriv, a ko nije kriv… Mislim pčele stoje tu godinama i decenijama, i pored prskanja i ne znam ni ja čega svega do sada nije bilo značajnijih problema. Međutim, da ste imali oči da vidite na šta ovo liči sve bi vam bilo jasno…“ – rekao je Čolak za naš portal.

Pročitajte i: BAGREMOVA PAŠA- žetva za pčelare: Da li je prva berba u potpunosti propala? Cena meda? Gde smo mi?

Mladi ljudi uložili su sve u pčele, digli kredite i ušli u pčelarstvo punog srca, a sada su preko noći ostali bez izvora prihoda! Pčelari gube volju, a i zdravlje od brige!

Nažalost, pčelarima koji su pretrpeli štetu nije ostalo apsolutno ništa, osim da tope saće, vosak, da izbacuju i zatrpavaju mrtve pčele. Niko od njih nije ni slutio da će se, umesto zvuka zujanja pčela, ovog proleća atarom širiti smrad mrtvog legla pčela.

U ovom momentu, ako bar ništa drugo, pčelari zajedničkim snagama nastoje da spreče zarazu, a koja vrlo lako može da se desi kod tako otvorenog legla.

,, Kikinda kao udruženje je prilično organizovano. Reč je o višedecenijskim poznanstvima i prijateljstvima, te pomažemo jedni drugima da se stvar reši da ne bi došlo eventualno do neke zaraze. Ne daj Bože, da nam se nakon ovog pojavi, a u ovakvim slučajevima po mojim saznanjima hoće, i američka kuga i tome slično…“ – naglasio je Čolak.

Nakon 365 dana ulaganja, a mesec dana pred suncokretovu pašu, pčelari su ostali bez pčela! Ugroženim pčelarima je neophodna pomoć

Udruženje pčelara Kikinde je putem društvenih mreža i javnih poziva drugim udruženjima pčelara na teritoriji Republike Srbije, ali i pčelarima pojedinačno uputilo apel i molbu da se soladrišu sa pčelarima, kolegama koji su postradali. Sasvim je svejedno da li će to biti novčana pomoć ili će to biti u pčelama. Do sada je prikupljeno nešto više od 100 pčelinjih društava.

Ovim putem želimo da uputimo apel svim ljudima koji žele da pomognu pčelarima iz Kikinde da se „vrate nazad“! Iz udruženja pčelara ,,Kikinda“  poručuju da veruju da će ova solidarna akcija pokazati svu solidarnost pčelara.

Na sajtu Udruženje pčelara Kikinda info, u okviru kategorije solidarnost, vodi se stroga evidencija svakog izvoda i tačno se vidi koliko je ko novčano pomagao. Sve sa jasnom namerom da bi taj novac mogao javno da se podeli, da sve bude transparentno i da niko ne može da zameri bilo šta.

Ključna stvar: edukacija svih onih koji mogu da nam potruju pčele i ništa drugo!

,,Pretprošle zime održan je zajednički skup sa ratarima, doveli smo jednog vrhunskog stručnjaka iz domena agrara, zaštite bilja, a istovremeno i čoveka pčelara koji je apsolutno i u jednoj i u drugoj temi maksimalan. On je čovek održao zajedničko predavanje i onako kako nam je rekao, da ćemo podjednako odavde izaći nezadovoljni i pčelari i ratari, tako je i bilo. I mi smo uspeli da sprečimo prošle godine trovanje pčela …“ – istakao je Čolak.

Prema rečima našeg sagovornika, od koga smo dosta toga imali da čujemo i naučimo, i pčelari, i ratari i voćari se nalaze zapravo na istom zadatku i ne bi trebali da budu suočeni jedni protiv drugih.

,, Naučna je činjenica da mi pčelari imamo 5% koristi od ukupne koristi koja pčela donese svima osim nama. Recimo, ratari bez pčele neće imati 30% suncokreta, voćari oko 70% šljiva i tako dalje…“ – istakao je Čolak.

Svi mi bismo trebali da shvatimo da je prirodnih oprašivača u Srbiji sve manje. Da li ste znali da čak 90% prirodnih oprašivača, izuzimajući pčele, više ne postoji u Srbiji? Ko će oprašivati voće, uljanu repicu, suncokret ukoliko se nastavi sa trovanjem pčela?

Značaj i uloga pčela u opašivanju biljaka je neprocenjiva, što su potvrdile i mnogobrojne studije do sada. Pčele su prema procenama zaslužne za oko 80% oprašenih useva, a dok ostalih 20% opraše ostali insekti.

Jedan od najznačajnijih svetskih naučnika i najvećih naučnika XX veka, teorijski fizičar Albert Ajnštajn je upozorio čovečanstvo da: ,,ako nestane pčela na Zemlji, čovečanstvu bi najviše preostalo četiri godine života.“

Postavljamo pitanje! Da li nešto može da zameni pčele?

Usled nedostatka insekata, pčela oprašivača, u Kineskoj pokrajini Sečuan ljudi su još pre sedam, osam godina počeli ručno da oprašuju drveće – i to cvet po cvet.

Ovakav način oprašivanja je dosta spor i mukotrpan posao. Dobar je na kraće staze. Međutim, složićete se da je apsolutno nemoguće na ovaj način zameniti rad pčela na globalnom nivou.

,, Da li može nešto da zameni pčele, samooprašujuće biljke – NEMA OD TOGA NIŠTA.“  –

Z.S.