Naslovna Poljoprivreda OVAKO SE TO RADI! Rasadnik maline koji garantuje kvalitet i prinos! (VIDEO)

OVAKO SE TO RADI! Rasadnik maline koji garantuje kvalitet i prinos! (VIDEO)

588
0
Zasad maline

Ekipa emisije „Bolja zemlja“ se uputila na neotkrivenu lepoticu Srbije, planinu Goliju, u selo Rudno. No, Uroš Davidović i ekipa nisu došli tu da uživaju u krajoliku, već iz jednog posebnog razloga.

Ovaj prostor, na nekih 1000 metara nadmorske visine, koji se nalazi između Raške i Kraljeva, posetili smo zbog jednog rasadnika maline, a na poziv prof. dr Slobodana Milenkovića.

prof. dr Slobodan Milenković, stručnjak za voćarstvo

Možda bi se neko zapitao šta ima tu toliko važno i posebno, rasadnika maline ima širom Srbije? E, pa postoji nešto posebno u ovom rasadniku.

Profesor je došao ovde da bi odredio da li je vreme da počne vadjenje sadnica iz rasadnika maline koji je, koliko mi znamo, jedan od tri u Srbiji koji nije podignut iz proizvodnog zasada nego od sadnica koje su došle iz kulture tkiva i koje su prošle kroz termoterapiju i odgajane u strogo kontrolisanim uslovima.

Zašto je to važno?

Većina malinjaka u Srbiji podiže tako što se vade sadnice maline iz proizvodnih zasada. To ne bi bio toliki problem da je to prva generacija, ali su to proizvodni zasadi koji su podignuti iz proizvodnih zasada, proizvodnih zasada i tako dalje. Sa svakom novom generacijom, sa svakim novim zasadom, umnožavaju se virusi. Kada je vilamet prvi put nastao, negde u Americi,  količina virusa u njemu je bila nula, medjutim, po prirodi stvari, svaka generacija je zaraženija od one predhodne – i što je malina starija to je veća verovatnoća da je na nju sleteo zaraženi polen ili zaraženi insekt.

Virus se ne prenosi putem semena, ali trik je u tome što semena nema u priči, nego se sadni materijaj proizvodi ožiljavanjem. To znači da prirodno ne može da se preseče taj cilklus zaraze osim ako ovde ne uradite ono što je ovde uradjeno pre tri godine, a to je da je došao sadni materijal iz Belgije za matični zasad koji je prošao kroz termoterapiju. Termoterapija znači da je u specijalnim komorama malina izlagana temperaturi koja je taman tolika da ubije viruse ali da ne ubije sadnicu.

Od tih malina, kulturom tkiva su dobijane sadnice, i ovo što sada vidite su već snimci stari tri godine kada smo posledni put bili na ovoj lokaciji. Tri goodina kasnije i kreće se u eksploataciju zasada koji vidite. Ovaj zasad nikad neće dati rod, umesto toga, daće bezvirusne sadnice maline.

– Virusi su važni jer utiču na prinos. Oni se prenose polenom ili insektima – objašnjava profesor dr Slobodan Milenković. – Garancija da neće biti u startu pojave tih oboljenja je korišćenje sadnog materijala koji je poreklom iz matičnjaka.

– Pre toga, taj materijal koji se koristi za osnivanje matičnjaka nastaje u laboratorijskim uslovima. Nakon toga se vrši njegova aklimatizacija u mrežanicima gde nema pristupa ni štetnim insektima, ni virusima. Zatim takav materijal dolazi na lokacije gde se proizvodi.

Uroša je zanimalo i da li lokacija za proizvodnju mora da bude na ovako visokom i udaljenom mestu i da li mora da bude parcela gde nikada pre nije bila malina.

– U suštini, svi faktori su važni, ali ono što mora da bude je da to bude parcela gde u poslednjih dvadeset godina nije bilo nikakvog uzgoja voća – kaže profesor Milenković i objašnjava. – To je garancija da u zemljištu neće biti ni pomenutih patogena, ali ni drugih vrsta koje se mogu naći.

Ovo što je uradjeno na Goliji će sigurno osvežiti našu malinu, jer čak i sadnice koje nastanu iz zasada koji su podignuti od ovog sadnog materijale će biti mnogo bolje nego bilo šta što trenutno možete da kupite. No, sve je to malo naspram 1,5 miliona sadnica koliko bi trebalo da se obezbedi svake godine u Srbiji.

Šta je još profesor ispričao i kakve je korisne savete, proverene u praksi, podelio sa gledaocima emisije „Bolja zemlja“ pogledajte u prilogu ispod…