Naslovna Poljoprivreda REČ STRUČNJAKA: Optimalni rok za setvu pšenice i mogućnost kasnije setve

REČ STRUČNJAKA: Optimalni rok za setvu pšenice i mogućnost kasnije setve

2254
0
psenica u ruci
Izvor: Shutterstock

Setva pšenice predstavlja izuzetno važnu agrotehničku meru od koje praktično zavise sve ostale operacije, kao i nesmetan i pravilan razvoj biljaka. Pored dubine i gustine, optimalni rok za setvu pšenice je od posebnog značaja.

Višegodišnja istraživanja su pokazala da vreme setve pšenice u velikoj meri modifikuje potencijal za prinos i kvalitet zrna i da redukcija prinosa može ići i preko 20%. Pri tome, drugim agrotehničkim merama propusti se mogu samo ublažiti, a nikako u potpunosti nadoknaditi.

Zašto je važno da se setva obavi na vreme i koji je to optimalni rok za setvu pšenice u našim agroekološkim uslovima?

Vreme setve pšenice utiče na:

  • dužinu vegetacije,
  • razvoj korenovog sistema,
  • visinu biljaka,
  • konačnu gustinu,
  • stepen iskorišćavanja NPK hraniva,
  • konkurentnost prema korovima,
  • otpornost prema niskim temperaturama i prouzrokovačima bolesti.

U uslovima klimatskih promena, optimalni rok za setvu pšenice može ublažiti nepovoljno delovanje vremenskih pojava, u smislu njihovog izbegavanja u kritičnim fazama razvoja.

Pravovremena setva omogućuje normalan predzimski razvoj, dobro ukorenjavanje i dobru pripremu za prezimljavanje. Odnosno, pred ulazak u zimski period, biljke treba da su dobro razvijene, sa najmanje 3 lista na glavnom stablu ili da su u početku faze bokorenja (1-2 bočna izdanka).

Optimalni rok za setvu pšenice u našim agroekološkim uslovima se kreće u periodu 5-25. oktobar. Poslednjih nekoliko godina, sa razvojem modernijih sorti koje su prilagođenije novonastalim klimatskim promenama (sušne i tople jeseni i blage zime), pojedine kompanije preporučuju pomeranje početka optimalnog roka na 10. oktobar. A kao kraj tog roka može se tolerisati i prva nedelja novembra.

optimalni rok za setvu pšenice
Izvor: Freepik

Poznato je da se u povoljnim agroekološkim uslovima i uz blagovremenu primenu agrotehničkih mera, najbolji rezultati ostvaruju setvom u drugoj dekadi oktobra. Može se postaviti pitanje zašto je onda dužina optimalnog roka „razvučena“ na tri nedelje do mesec dana?

Objašnjenje treba tražiti u:

  • preporukama za setvu (sorte duže vegetacije i boljeg prezimljavanja sejati ranije, a sorte kraće vegetacije kasnije),
  • raspoloživoj mehanizaciji (sejalicama manjeg učinka nemoguće je zasejati velike površine u kratkom periodu),
  • vremenu skidanja preduseva i nepredvidljivosti vremenski prilika (suša: rano skidanje preduseva i rana setva: bolje da seme čeka u suvoj zemlji nego da zemlja čeka kišu; previše vlage: kasno skidanje preduseva, prevlaženo zemljište i kasna setva).

Sigurno je da će se sa razvojem moderne mehanizacije, boljim predviđanjem meteoroloških pojava i stvaranjem sorti koje su tolerantnije na rok setve i dužina optimalnog roka modifikovati u skladu sa novonastalim promenama.

Često se dešava da su poljoprivredni proizvođači prinuđeni da pšenicu seju i van optimalnih rokova

Setva posle optimalnog roka značajno utiče na pad prinosa i povećanje troškova proizvodnje. Kasna setva utiče na:

  • usporen početni porast,
  • propadanje nedovoljno razvijenih biljaka,
  • brži prolazak kroz stadijume razvića (pre svega fazu bokorenja),
  • manji broj izdanaka,
  • zrna u klasu i masu 1000 zrna,
  • slabiji korenov sistem (veća osetljivost na sušu i visoke temperature tokom nalivanja zrna),
  • prevremeno zrenje,
  • štura zrna i
  • pad profita.

Takođe, i ranija setva u odnosu na optimalan rok može imati negativne posledice na visinu i kvalitet prinosa. Prilikom suviše rane setve duža je izloženost biljaka stresnim faktorima, pri čemu može doći do većeg napada bolesti i insekata. U slučaju smanjenog prisustva vlage dolazi do klijanja i tzv. „provokativnog“ nicanja. To za posledicu ima slabije ukorenjavanje i kasnije propadanje biljaka, odnosno smanjenje sklopa. U slučaju visokih temperatura i optimalnoj vlažnosti, biljke ulaze u zimu prebujne, lakše izmrzavaju, podložnije su napadu lisnih vaši i cikada kao i gljivičnih oboljenja (Fusarium nivale).

Kompanija Chemical Agrosava pripremila je za sezonu 2020/21 dve visoko prinosne sorte pšenice

I to tipičnu ozimu sortu LG Apilco i fakultativnu (ozimo-jaru) sortu Alhambra. Optimalni rok za setvu pšenice za obe sorte je najbolji, pri čemu se sorta Alhambra ističe velikom tolerancijom prema kasnom roku setve.

apilco
LG Apilco

Naime, pri kasnijoj setvi u uslovima blage zime, ova sorta mnogo brže prolazi kroz stadijum jarovizacije, odnosno iz vegetativne u generativnu fazu, odlično se ukorenjava i ne dolazi do značajnog smanjenja broja sekundarnih stabala. Sve to pozitivno utiče na razvoj velikog potencijala za prinos.

alhambra psenica
Alhambra

Zbog bolje tolerancije na niske temperature u odnosu na klasične jare sorte, prolećni deo vegetacije kreće pri manjim sumama temperature i time produžava period vegetacije. U slučaju oštrije zime i dužeg mirovanja semena, ova sorta lakše nadoknađuje „propušteno“ vreme i brži prolazak kroz faze razvoja kompenzuje manjom redukcijom prinosa u odnosu na klasične ozime sorte.

Zato, bilo da dođe do pomeranja roka ili ne, Chemical Agrosava vam nudi optimalno rešenje i sorte za visoke prinose.

Autor:

Dr Nikola Hristov

Naučni savetnik

Rukovodilac odeljenja selekcije i oplemenjivanaja strnih žita

Chemical Agrosava