Naslovna Vesti ODGOVOR KOJI ZANIMA PROIZVOĐAČE! Da li prodati pšenicu ili čekati bolju cenu!...

ODGOVOR KOJI ZANIMA PROIZVOĐAČE! Da li prodati pšenicu ili čekati bolju cenu! (VIDEO)

886
0

Navikli ste da vam poloprivredna emisija „Bolja zemlja“ donosi samo najaktuelnije teme.

Ovoga puta voditelj Uroš Davidović razogovarao je sa direktorom „Žita Srbije“, diplomiranim ekonomistom Vukosavom Sakovićem, o aktuelnoj ceni pšenice, kao i pitanju koje mu;i mnoge poljoprovrednike Srbije – da li prodati p[enicu ili čekati bolji trenutak?

„Imali smo vrlo težak period kada je pšenica u pitanju. Na kraju smo dobili jedan prosečan rod, sa veoma velikom razlikom u kvalitetu. Imamo mnogo kvalitetne pšenice, ali i mnogo pšenice koja je samo za proizvidnju stočne hrane–objasnio je Saković.

Direktor „Žita Srbije“ napominje da posledica lošijeg kvaliteta svakako jesu vremenske prilike, ali su delimičnO odgovorni  i sami proizvođači: “Pre samo mesec dana imali smo najskuplju pšenicu na svetu, naša pšenica je prešla cifru od 24 kilograma, što nikada nije nigde zabeleženo u junu. Međutim, i dalje imamo dobru cenu, cenu sa kojom nismo konkurentni na međunarodnom tržištu, ali koja je mala za naše proizviđače”, objašnjava gost emisije “Bolja zemlja”.

MEHANIČKA OBRADA ZEMLJIŠTA U VOĆARSTVU: Dobra priprema zemljišta je osnova za dobar voćni zasad!

Uzgoj lubenica – Gde smo mi po proizvodnji lubenica u svetu?!

Prema rečima diplomiranog ekonomiste cena pšenice kreće se od 17 do 18,80 dinara, u zavisnosti od kvaliteta. Gospodin Saković dodaje da se za nijednu cenu pšenice ne možemo reći da je konkurekntna na međunarodnom tržištu uz objašnjenje da su cene na međunarodnom tržištu su niže, a da  ono što je sigurno je da će cena pšenice kod nas imati uzlazni trend, da će biti veoma tražena i da će imati dobru cenu kako vreme bude odmicalo.

Kao najveći problem trenutne situacije profesor vidi iskorišćavanje pšenice lošijeg kvaliteta jer je imamo i više nego što nam treba, odnosno više nego što je možemo potrošiti u domaćim fabrikama stočne hrane. Ono što je još bitnije je pitanje da li će pšenica lošijeg kvaliteta završiti sa aditivima u hlebu ili će ostati u zalihama ukoliko se cena ne bude izravnala sa cenom na međunarodnom tržištu.

„ Mi smo prošle godine izvesli oko 700.000 tona pšenice na međunarodno tržište, a samo 300.000 u zemlje regiona. Ove godine je rod pšenice manji za oko 600.000 tona, što zbog manjeg prinosa, što zbog značajno manjih zasejanih površina, pa će pritisak na međunarodno tržite biti manji. Što se tiće tržišta regiona, mi smo to tržište izgubili u prethodnih pola godine. Izgubili smo zbog naših visokih cena i oni su potražili pšrenicu kod naše konkurencije, sada bismo trebali da ga vratimo. Možemo ga vratiti dobrim cenama i dobrim kvalitetom. Da li će se to dogoditi ostaje da pokaže vreme “, rekao je Sakovic, ali i zaključuje da bi po aktuelnoj ceni trebalo da čuvamo pšenicu, te da je prodamo samo ukoliko je dobrog kvaliteta.

Ostatak razgovora možete pogledati u videu OVDE.

Bolja zemlja