Naslovna Vesti Od DEGENERATIVNE do REGENERATIVNE poljoprivrede!

Od DEGENERATIVNE do REGENERATIVNE poljoprivrede!

746
0

Opšte je poznato ali ne i prihvaćeno da je intenzivna/konvencionalna proizvodnja jedan od glavnih generatora klimatskih promena. Emisija gasova kao što su metan (CH4) i azot-dioksid (N2O), poljoprivreda je najveći emitter.

Hteli mi to da prihvatimo ili ne, klmatske promene sve izraženije utiču na održivost i ekonomsku isplativost poljoprivredne proizvodnje. Poslednjih deset godina, svaka nam je priredila jedan ili više ekstrema koji su manje ili više uticali na krajnji ishod proizvodnje.

Pokretanje ovog ali i njemu sličnih pitanja u vezi održivosti, isplativosti, ali i kvaliteta, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane, jesu određene dileme koje postoje i sve više se potencira njihovo razmatranje u javnosti.

U poslednjih nekoliko godina, velike površine zemljišta se ne koriste zbog degradacije, izazvane erozijom ili ispiranjem humusa i mineralnog hraniva. Tu se javlja globalni problem, a to je da se bez visokih i stabilnih prinosa ne mogu zadovoljiti svetske potrebe u hrani.

Cilj teksta je da se poljoprivredni proizvođači upoznaju sa razlozima koji utiču na klimatske promene o kojima svakog dana slušamo u vestima, a istovremeno i o merama koje mogu da održe, odnosno očuvaju poljoprivredu i osiguraju njen opstanak.

Regenerativna poljoprivreda se često poistovećuje sa organskom poljoprivredom, iako su to dve različite stvari, ali tu postoji mnogo drugih stvari koje karakterišu regenerativnu poljoprivredu.

U suštini, regenerativna poljoprivreda može da bude adekvatan odgovor na klimatske izazove i obezbedi održivost gazdinstava u nastupajućim i izmenjenim klimatskim i ekonomskim uslovima poslovanja. Najvažnije je da, u odnosu na druge sisteme obrade zemljišta, omogućuje zaustavljanje degradacionih procesa zemljišta i njegov oporavak.

Ono što konkretno možemo uraditi po tom pitanju je povećanje kapaciteta zemljišta za vlagu, ubrzano formiranje humusa primenom organskih đubriva, ograničena primena mineralnih đubriva, striktno poštovanje plodoreda.

“Suština ovog vida poljoprivredne proizvodnje je takva proizvođačka praksa gajenja biljaka i životinja, između ostalog ublažava klimatske promene obnavljanjem organske materije i popravkom biodiverziteta degradiranog zemljišta – što za rezultat ima trajno vezivanje ugljenika i poboljšanje vodnog režima zemljišta.

Drugim rečima, regenerativna poljoprivreda je praksa gajenja biljaka i životinja koja se bazira na upravljanju zemljištem uz korišćenje moći fotosinteze kako bi se zatvorio ciklus ugljenika i izgradilo zdravo zemljište, povećala otpornost useva i sadržaj dostupnih hranljivih materija gajenim biljkama.”(Regenerative Agriculture Initiative, CSU, 2017).

 

M.S.