Naslovna Vesti Nema ozbiljnijih padavina u najavi – agonija se nastavlja

Nema ozbiljnijih padavina u najavi – agonija se nastavlja

1185
0
kiša je neophodna
kiša je neophodna

Budući da iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije najavljuju da nas na krajnjem severu i u delovima istočne i južne Srbije očekuje jaka do ekstremna suša, a u pojedinim severnim, zapadnim i centralnim delovima zemlje umerena, ozimi usevi pšenice izuzetno su slabo razvijeni za ovo doba godine.

Zemlja naprosto vapi za novom količinom kiše, a obilnije padavine u aprilu i maju pogodovale bi i predstojećoj setvi kukuruza, suncokreta i soje. Duga i suva jesen prouzrokovala je to da je pšenica na određenim mestima u neujednačenim fazama razvoja, a ponegde je tek iznikla, slabo napreduje i bokori. Snežne padavine tokom zime po svemu sudeći nisu bile dovoljne da natope suve oranice, a rezultati merenja vlage zemljišta na dubini do 1 metra nisu nimalo optimistični. U Vojvodini, na primer, stanje vlage iznosi oko 80 milimetara što je najmanje u poslednjih nekoliko godina. Znači li to da nam preti katastrofa?

RHMZ: Krajem marta prognozira se osetno hladnije vreme, promenljivo oblačno, ponegde sa slabom kišom, a na planinama sa snegom. Već početkom aprila stiže otopljenje, a uz to i period bez padavina. Na većem delu teritorije preovladavaće ekstremna suša, dok će u delovima zapadne i centralne Srbije biti normalni uslovi vlažnosti.

U toku je setva šećerne repe, a početkom aprila kreće setva kukuruza, suncokreta i soje. Bilo bi dobro da padne obilnija kiša kako bi se popravila vlaga i u dubljim slojevima zemljišta – kaže za Tanjug dr Vladimir Aćin iz Odeljenja za strna žita Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
Prema njegovim rečima, osim padavina usevima bi pogodovale i umerene temperature – oko 12 stepeni u aprilu i 17 ili 18 stepeni u maju.

U 2019. godini posejano je oko 550.000 hektara ozimne pšenice i oko 80.000 hektara ozimnog ječma, što je manje u odnosu na 2017/2018 kada je pod pšenicom bilo 643.000 hektara, a pod ječmom oko 106.000 hektara.

Takvi vremenski uslovi omogućili bi slabije razvijenim biljkama da sporije prolaze kroz faze porasta stabla i formiranje i nalivanje zrna – kaže Aćin.

Od početka godine u Novom Sadu palo je približno 70 litara kiše po metru kvadratnom, dok višegodišnji prosek iznosi 90 litara. Podsećanja radi, u aprilu i početkom maja 2018. godine zabeležene su rekordne temperature u proseku 18, odnosno 20 stepeni, pa stručnjaci strahuju da se istorija ne ponovi.
Važan savet za poljoprivrednike je da obrate pažnju i na pojavu korova, jer će njihovo napredovanje biti lakše zbog slabije razvijenih useva.

 

Tekst priredila M.B