Naslovna Poljoprivreda Ratarstvo i šumarstvo Ne mora samo kukuruz u SILAŽU – iskoristite i DRUGE kulture!

Ne mora samo kukuruz u SILAŽU – iskoristite i DRUGE kulture!

988
0
silaža
Silaža za stoku može da se pravi i od drugih ratarskih i povrtarskih kultura, foto J. El Omari

Kad se kod nas govori o silaži, najviše se misli na siliranu celu biljku kukuruza, a u manjoj meri na silažu odnosno senažu lucerke. Međutim, u svetu se silaža sprema od raznih trava. Siliranje je idealan način za konzerviranje brojnih hraniva različitog porekla, koji ne mogu da se potroše za kratko vreme, a ni da se prirodno osuše. Postupak siliranja je uglavnom isti, mada pojedine biljke zahtevaju određene specifičnosti postupka.

Strna žita

Strna žita se sve češće upotrebljavaju za silažu, jer daju stabilnije prinose, čak i u odnosu na kukuruz, tvrde stručnjaci. Ukoliko se usev kosi neposredno pred klasanje, dobija se manji procenat suve materije, ali su svarljivost silaže i nivo proteina veći. Ovakva silaža pravi se u drugoj polovini aprila i početkom maja, posle čega se odmah može posejati kukuruz namenjen za siliranje ili proizvodnju zrna. Ishrana goveda silažom strnih žita, sve više dobija na značaju. Ustanovljeno je da se pri upotrebi silaža strnih žita smanjuje konzumiranje suve materije, ali da je istovremeno fermentacija u buragu više usmerena ka proizvodnji acetata i propionata, a manje butirata.

Čičoka

Silaža od čičoke može biti interesantna. Potencijal čičoke kao stočne hrane je veliki, jer se može koristiti nadzemni deo biljke, kao i same krtole. Uz malo agrotehnike postižu se veliki prinosi. Za razliku od drugih kultura, čičoka daje stabilne prinose i to čak decenijama. Takođe, čičoka nije osetljiva na niže temperature, pa može da se uzgaja na većim nadmorskim visinama. Čičoka se koristi u ishrani stoke kao i krompir, a povoljna je za proizvodnju voluminoze i krtolaste hrane u organskoj stočarskoj proizvodnji.  S obzirom da na to da je nadzemni deo energetsko hranivo, naročito u kasnijim fazama razvića, stručnjaci preporučuju njegovo kombinovanje sa mahunarkama, zatim lucerkom, senom i slamom.

Šećerna repa

Upotreba glave i lišća šećerne repe u svežem stanju je ograničena, pa je njihovo konzervisanje preporučljivo. Međutim, potrebno ih je mešati sa kukuruzom ili slamom. Kod ovakve silaže najveći problem može da napravi veće prisustvo zemlje, pa je potrebno repu vaditi po suvom i sunčanom vremenu. U ishrani krava muzara koristi se  najviše koren i list šećerne repe, dok se rezanci šećerne repe znatno više koriste kod krava muzara, ali i kod ostalih kategorija goveda.

Kupus, tikva, krompir

Silirani krompir dobar je izbor u sprečavanju naduna kod krava, ali ga je najbolje silirati sa kukuruzom; kada se dobro ugazi sloj silažnog kukuruza, dodaje se sloj krompira. Tako se drobe krtole krompira, pa nije potrebno dodatno sitnjenje. Ukoliko se kombinuje sa lucerkom ili repinim rezancima, preporučljivo je seckanje krtola.

Kupusnjače i tikve su odlična silažna hrana za stoku. Kupusnjače daju do 100 tona po hektaru zelene mase. Pošto imaju visok sadržaj vlage, neophodno je dodati im minimum 25 odsto suve materije. U slučaju tikvi, po hektaru se dobija oko tona semena, 80 tona tikvi, lože i vreža, a takođe zbog velike vlage, mora da se kombinuje sa nekim suvim hranivom.

Izvor: Poljoprivredni kalendar, Bolja zemlja

 

J.E.