Naslovna Poljoprivreda Ratarstvo i šumarstvo Najbolji PREDUSEVI za ozima žita su MAHUNARKE

Najbolji PREDUSEVI za ozima žita su MAHUNARKE

811
0
pšenica
Količina mineralnih đubriva primenuje se na osnovu hranljivih materija u zemlji, foto J. El Omari

Da bi naše biljke dobro napredovale i imale dovoljan nivo minerala i organske materije iz zemljišta, a u isto vreme da ih sačuvamo od štetočina, moramo da obratimo pažnju na plodored koji podrazumeva pravilnu prostornu i vremensku izmenu useva. Najznačajniju ulogu plodored ima u uzgoju ratarskih kultura.

„Plodored je važan zato što omogućava uspešnije gajenje biljaka, postizanje stabilnijih prinosa, uspešniju borbu protiv korova, bolesti i štetočina, zatim izbegava se poremećaj u biljnoj ishrani“, kaže za portal Bolje zemlje savetodavac za ratarstvo PSSS Valjevo Snežana Stojković Jevtić.

Zato poznavanje dobrih preduseva može biti od velikog značaja za uzgoj ratarskog bilja. Kako ćemo odabrati pravu predsetvenu kulturu najčešće zavisi od situacije na terenu. Svaka kultura zahteva dobru i kvalitetnu obradu zemljišta: ljuštenje strnjišta, duboko oranje i predsetvene pripreme.

„Najbolji predusevi za kukuruz su: strna žita, jednogodišnje mahunarke (soja, grašak) i višegodišnje leguminoze (lucerka, crvena detelina, žuti zvezdan). Kod nas se kukuruz gaji uglavnom u monokulturi ili ponovljenoj setvi, što doprinosi značajnom smanjenju prinosa. Takođe, najveći je potrošač hraniva, vode i organske materije. Predusev suncokreta mogu biti strna žita, okopavine, jednogodišnje mahunarke, ali nikako monokultura i ne treba ga vraćati pre isteka 5 godina. Kod soje to su okopavine i strna žita.“

Kad je u pitanju pšenica, najbolji predusevi su kukuruz, suncokret, šećerna repa, grašak, soja, pasulj. Treba izbegavati naizmeničnu setvu različitih vrsta strnih žita, zbog štetočina i bolesti, takođe, strna žita mogu se vratiti na isto mesto svake treće godine.

„Ozima strna žita su skromni potrošači biljnih hraniva, nisu posebno zahtevna po pitanju preduseva, mada treba izbegavati monokulturu“, naglašava savetodavac iz Valjeva.

Većina ratarskih kultura treba da se vrate na istu parcelu posle četvorodgodišnje ili petogodišnje pauze. Uvek treba imati na umu i da je između kultura potrebno određeno vreme da prođe, a potrebno za kvalitetnu pripremu zemljišta za naredni usev.

 

J.E.