Najbolje je stajnjak u voćnjak uneti U JESEN!

99
0
SHARE
stanjak u voćnjaku
Struka je pokazala da đubrenje voćnjaka daje najbolje efekte, ako se primeni u jesen, foto J. El Omari

Stajnjak predstavlja osnovno đubrivo jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim sastavima, stajsko đubrivo popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. Zbog toga je njegov značaj nezamenljiv. Stajsko đubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u ishrani biljaka ima dvojaku vrednost. Kako pravilno primeniti stajsko đubrivo možete pročitati u našim ranijim objavljenim tekstovima, a koje su sve pogodnosti stajnjaka u voćarstvu piše Mihajlo Žikić ispred PSSS-e.

„Premda je sastav vrlo različit, uzima se da je prosečno stajsko đubrivo sledećeg sastava: voda 75 odsto, suva materija 25 odsto, azot 0.5 odsto, fosfor 0.15 odsto, kalijum 0.6 odsto. Količina proizvedenog stajnjaka zavisi od vrste stoke .Govedo godišnje daje oko 9 tona , konj oko 7 tona. Sastav stajnjaka je vrlo različit i na njega utiče vrsta i starost stoke, vrsta hrane, cilj gajenja stoke (tov ili priplod), vrsta prostirke, nega stajnjaka, stepen razgradnje“, navodi Žikić.

Pročitajte još o dejstvu ovčijeg stajnjaka u malinjaku

Ukoliko je stajnjak zreo, može se uneti u svako vreme kada stanje zemljišta to dozvoljava.

„Kod nas se stajnjak u voćnjaku primenjuje u jesen. U našim klimatskim rejonima, bolje je za voće dati stajnjak u jesenskom periodu. Ako je stajnjak zreliji, može se davati kasnije, i obrnuto mnogo ranije, ako je nezgoreo. Dubina unošenja stajnjaka određuje se prema količini stajnjaka i prema svojstvima zemljišta. Prosečna dubina unošenja stajnjaka u zemljište je 20 do 25 cm. Ponekad se ona kreće u rasponu od 10 do 45 cm dubine“.

Delovanje stajnjaka nije jednako svake godine i zavisi od teksture, strukture i tipa zemljišta, kvaliteta stajnjaka, stepena zgorevanja, klimatskih uslova itd. Iskorištavanje mineralizovanih hraniva iz stajnjaka najveće je u prvoj godini nakon unošenja.

„Kako se iskorištavanje hraniva iz stajnjaka vrši postepeno, biljkama nisu pristupačna mineralna hraniva u potrebnoj količini za željeni prinos u jednoj sezoni. Zbog toga se nedostatak hraniva do potrebnih količina za biljku nadoknađuje iz mineralnih đubriva. Najbolji učinak na prinos biljke ima kombinacija organskih i mineralnih đubriva“, savetuje stručnjak.

Izvor: dipl.ing.voćarstva i vinogradarstva Mihajlo Žikić PSSS

 

Julijana El Omari