Naslovna Blog MNOGI SE PITAJU, A MI DAJEMO ODGOVOR: Zašto uvozimo paradajz?

MNOGI SE PITAJU, A MI DAJEMO ODGOVOR: Zašto uvozimo paradajz?

515
0
Paradajz u avgustu
Paradajz u avgustu

Povrće koje je možda najpopularnije u Srbiji i bez koga se ne može zamisliti salata je PARADAJZ. Godinama se već mučimo sa pronalaženjem one sorte koja će biti  ukusna  i bez centralne tvrde žile. Na žalost sortment koji nam mahom putem semena stiže iz uvoza, nudi one sorte koje su pre svega otporne na dugi transport ali nisu ukusne. Tu i tamo mogu se naći ponegde neke slatke domaće sorte ili je neko sačuvao seme pa napravio rasad neke stare sorte, ali to je sve već odavno zamrlo. Domaće seme i domaće sorte više niko ne nudi a imamo odličan Institut za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci.

Na drugoj strani u Austriji proizvede se čak tri puta manje paradajza nego što se proizvede u Srbiji, ali su Austrijanci potpuno ludi i zaljubljeni u  ovo povrće da čak imaju i praznik Dan paradajza koji se slavi 8. avgusta!?

DA LI TREBA DA SE ZABRINEMO? Srbija dobila oštru konkurenciju u izvozu voća!

NEUSPEŠNA PAŠA: Pčelari u Vojvodini bez zarade!

Po nekim statističkim podacima, svaki stanovnik Austrije pojede 29 kg paradajza ali sav pojedeni paradajz se ne proizvede već se uvozi. Na godišnjem nivou Austrija proizvede oko 54 000 t a uveze čak 266 000 t paradajza.

Što se Srbije i Srba tiče mi idemo rame uz rame po potrošnji sa Austrijancima, pa prosečno se kod nas pojede oko 26 kg paradajza po glavi. Ali, sada dolazi onaj najgori momenat a to je da se i kod nas paradajz uvozi.

E sada, izvesne količine paradajza se izvezu iz Srbije, pa je prošle godine izvezeno paradajza u vrednosti 5,3 miliona evra, ali smo zato uvezli paradajza u vrednosti od čak  18,7 miliona evra. Paradajz se iz Srbije izvozi na susedna tržišta, a najviše se uvozi iz  Makedonije, Albanije i Turske jer su to prostori gde paradajz ranije sazri i proizvodnja je uređena tako da ga ima cele godine. Kod nas se male količine proizvode u zaštićenom prostoru i gotovo da nema plastenika ili staklenika koji se greje kako bi proizvodnja izbegla cikluse i bila stalna.

Paradajz se kod nas  gaji na otvorenom i stiže kasno u zrenje tako da za prelazni period od maja do kraja juna na naše tržište stiže paradajz iz uvoza.

Naši proizvođači stalno govore da naša proizvodnja nije konkurentna i da je skupa, naročito ukoliko se ide u opciju da se proizvodi i zimi kada je potrebno grejanje plastenika. Ma koliko ona bila skupa cena paradajza u tom periodu je i do tri puta veća od one koja obično bude leti kada ga ima na svakoj tezgi.

Ova godina je što se cene tiče svakako specifična pa cena varira i menja se na nedeljnom nivou. Koliko su velike oscilacije u ceni, govori podatak da je ove sezone paradajz u nekom momentu bio skuplji u sred sezone nego na početku. Šta utiče na ovako variranje cena i velike oscilacije? Samo ponuda i potražnja ali i uvoznički lobi koji sa jeftinim uvozom uvek može u značajnoj meri da izazove potrese u variranju cena.

G.V.