Naslovna Vesti KRUŠKA I TREŠNJA DONOSE NAJVEĆU ZARADU U VOĆARSTVU!

KRUŠKA I TREŠNJA DONOSE NAJVEĆU ZARADU U VOĆARSTVU!

586
0
foto: Pixabay
foto: Pixabay

Voćarska sezona je na izmaku, a stručnjaci su dali svoju ocenu kad su u pitanju voćne vrste koje donose najveći profit – poručuju da se pored tradicionalnih voćki, podižu zasadi voća koje je deficitarno na evropskom tržištu, prenosi Blic.

Voćke je najbolje saditi u jesen kada je zemljište još toplo i vlažno, pa odmah počinje rast korena. Ako neko želi da se upusti u proizvodnju voća, stručnjaci preporučuju da to učini sa kruškama i trešnjama.

Međutim, sorte koje se trenutno gaje u većini domaćinstava koriste se za industrijsku proizvodnju i prodaju se po niskim cenama, dok savremeno voćarstvo zahteva noviji sortiment. Uobičjane sorte kruške koje se gaje u srskim voćnjacima na tržištu imaju cenu od 30 do 50 dinara, dok one koje se čire po Evropi i do 100. Prednost je u tome što ranije stižu i daju velike prinose, objašnjavaju stručnjaci za rasadničarstvo.

„Reč je o italijanskim sortama karmen i turandot kod kojih se ostvaruje dva ili tri puta veći profit od krušaka koje se gaje u Srbiji. Kruške na branje stižu oko 10. jula, baš u vreme kada na tržištu nema tog voća. Plodovi su krupni i kvalitetni, postižu visoku cenu, te je izbor sorte najznačajniji element sa aspekta rentabilnosti, objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Miloš Pavlović za Blic.

Za hektar krušaka potrebno je oko 3.000 sadnica, cene od 1,5 do 2 evra po sadnici. Sistem za navodnjavanje je oko 600 evra, uz dodatne troškove sadnje. Nega u prvoj godini oko 1.000 evra, a u sledećoj oko 1.500. Do komercijalnog roda treba uložiti oko 10.000 evra. Očekivani prvi rod u trećoj godini kreće se oko 10 tona, već u četvrtoj godini, uz primenu agrotehnike postiže 30 tona roda i tada se vraća ulaganje i duplira zarada.

Ona voćna vrsta koja je dobro poznata po dobroj zaradi jeste trešnja. Ulaganja po hektaru su slična troškovima za podizanje zasada kruške, ali je reč ogromnom potencijalu koji je neiskorišćen jer je trešnja deficitarna na evropskom i svetskom tržistu. Za jedan hektar potrebno vam je od 800 do 1.200.

„Trešnje koje se kod nas gaje imaju 4-6 grama, a novije sorte su težine 10-14 grama i to je ogromna razlika. U novim sistemima uzgoja, sa novim podlogama iz serije Gizela, cena sadnica je 7-8 evra, tako da u startu treba uložiti minimum 6.000 evra. Optimalni prinos je 20 tona po hektaru, a cena se kreće od 1,8 do 2 evra. Prvi komercijalni rod se može očekivati u trećoj godini, a pun rod od četvrte do pete godine uz primenu svih agro i pomotehničkih mera. Od četvrte godine uložena sredstva se vraćaju i ostvaruje se dobit“, objašnjava Pavlović.

foto: Pixabay

Podsetimo da resorno minstarstvo subvencioniše 50 odsto troškova bez PDV-a za sadni materijal, sisteme za navodnjavanje i mehanizaciju.

 

Izvor: Blic

J.E.