Čista životna sredina je od ključne važnosti za poljoprivredu, pa je tako potrebno da težimo očuvanju iste. Koliko pesticidi utiču na zaštitu zemljišta i koji je najopasniji alergen za ljudski organizam? Gošća emisije Bolja zemlja bila je Mirjana Mitrović iz Agencije za zastitu životne sredine.

Najčešći i najveći zagađivači životne sredine su velike fabrike, termoelektrane, ali i individualna ložišta, koja prave sve ozbiljnije probleme iz godine u godinu.

Međutim, koji je najveći problem sa kojim se susrećemo svi? Ambrozija, koja zatim pravi polen, koji je i najveći alergen za ljudski organizam. Polen sve više izaziva u ljudima zdravstvene probleme.

Ovaj korov stvara sve veće probleme, pa je apel Agencije za zastitu životne sredine da se ovaj opasni korov na vreme uništi. Ministarstvo poljoprivrede je još 2005.godine donelo uredbu o neophodnosti uništavanja ambrozije, koja je tada bila prisutna u manjoj meri nego danas.

Ova biljka od početka meseca maja mora da se agrotehnički tretira, te da se kosi i zaore u trenutku kad „poželi“ da nikne. Seme ambrozije u mirujućem stanju može da sačeka svoje povoljne uslove preko 40 godina da bi ponovo niklo i klijalo. Ambrozija je adaptivna i snažna korovska biljka, pa će ona, tako, nadvladati usev koji su poljoprivrednici posadili. Dakle, pored toga što je štetna zbog polena, ona je loša i zbog svog uticaja na smanjenje prinosa.

Ono što je bitno znati jeste činjenica da ambrozija ne sme da se čupa i dodiruje bez rukavica i maske, jer polen u bliskom kontaktu može ozbiljno da naudi čoveku. Zato edukacija stanovništva igra ključnu ulogu u borbi protiv ove biljke. Na ovaj način i oni koji nisu stručnjaci mogu da nauče na koji način da saniraju problem sa ambrozijom.

Naravno, stručnjaci, uz pomoć agrotehničkih mera, moraju da sređuju veće površine zemlje koju je zahvatila ambrozija.

Naša sagovornica je, na samom kraju, pozvala ljude da se udruže i zajedničkim snagama naprave plan u borbi protiv ambrozije.

Prethodni tekstReč struke: Koji je najbolji način da zaštitite povrtarske kulture?
Sledeći tekstReč struke: Optimalni rokovi za setvu kukuruza