foto: Pixabay, dimljenje pčela
foto: Pixabay, dimljenje pčela
- Reklama -

Dimljenje pčela je obavezna pčelarska radnja kojom se pčele omamljuju odnosno smiruju. Postoje razni preparati za dimljenje, ali najbolje koristiti samo prirodno. Za proizvodnju čistog prirodnog dima koristi se suva hrastova ili bukova gljiva, koja se među pčelarima popularno naziva guba ili trud. Inače, ova gljiva može biti i s vrbe, lipe, topole ili s drugog drveća. Važno je da je starija i otvrdnula.

Za korišćenje, potrebno je nakon skidanja sa stabla naseći na komade koji mogu stati u dimilicu i dobro je osušiti kako bi mogla da gori. Međutim, ukoliko smo naišli na veće zalihe ove gljive, koju želimo sačuvati za narednu pčelarsku sezonu, mnogi pčelari početnici pitaju se kako je konzervirati odnosno na duži period sačuvati.

Skuvajte u ceđi i osušite

Stariji i iskusniji pčelari preporučuju da se prikupljena gljiva u celini ili seckana na komade prilagođena veličini dimilice, prethodno skuva u ceđi, odnosno vodi sa pepelom, a zatim i osuši.

Važno je ovu gljivu prethodno skuvati, jer se kuvanjem uništavaju bakterije i crvi, pa smo tako sačuvani od njihovog daljeg razvoja i razmnožavanja. Pored toga, gubi se oporost truda, što čini dim mekšim i prigodnim za pčele.

foto: Pixabay, trud gljiva

Neki pčelari preporučuju samo sušenje sitnijih delova na suncu, a neki pak, da se skuvani delovi posle stave u mrežaste džakove, poput onih za krompir i tako se dalje suše na vetru i promajnom mestu.

Preparati od presovanih drvenih strugotina

Osim ove gljive, postoje i gotovi preparati koji služe za dugotrajniju proizvodnju dima, kao što su valjci izrađeni od presovanih drvenih strugotina u koje je dodat parafin, zatim neko vezivo i biljni ekstrakt čiji će miris umirujuće delovati na pčele, kao na primer timijan.

Za dimljenje najčešće se koristi ručna dimilica s kožnim mehom iz kojeg se vazduh ubacuje u valjkasto telo, prelazi preko goriva, prolazi kroz rešetku, a onda i izlazi na mlaznicu.

 

J.E.