Naslovna Vesti Kako psi mogu da nanjuše korona virus

Kako psi mogu da nanjuše korona virus

Psi su brzo naučili da namirišu zarazu virusom COVID-19.

170
0
Foto: Pixabay

Prva ispitivanja naučnika iz Finske pokazala su da psi mogu brzo da nauče da namirišu zarazu korona virusom. Zapanjujući uspeh pokazuje da nakon nekoliko sedmica treniranja, psi su skoro bez greške mogli da razlikuju miris urina osoba koje su pozitivne na ovaj virus.

Bilo je fantastično videti koliko brzo su naučili da prepoznaju novi miris“, rekla je Ana Hilm-Bjerkman sa Univerziteta u Helsinkiju gde je sprovedena ova pilot-studija.

Stručnjaci su objavili da psi identifikuju “miris korone“ jednako pouzdano kao standardni PCR tekstovi koji se primenjuju svuda u svetu. Na redu su dodatne studije, nakon njih, ako sve bude u redu, sledi primena u praksi. Slične obuke pasa sprovode se i u Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Foto: Pixabay

Naučnici još nisu utvrdili koja supstanca daje urinu karakterističan miris. Virus korona ne uzrokuje samo plućne tegobe, već izaziva oštećenja u bubrezima i drugim organima i to, kako se pretpostavlja, menja miris urina.

Već dugo se zna da psi mogu da pomognu u ranom otkrivanju raznih tipova tumora ili Parkinsonove bolesti – pre nego što to može da otkrije ijedan lekar. 

“Prema jednoj studiji, psi mogu da prepoznaju rak dojke sa verovatnoćom od 93 odsto, a rak pluća sa 97 odsto“, kaže Luka Baret koja vodi Nemački centar za obuku pasa kao asistenata.

Psi imaju oko milion puta bolji njuh od ljudi. Dok čovek ima oko pet miliona ćelija čula mirisa, jazavičar ima 125 miliona, a nemački ovčar čak 220 miliona. Psi brzo dišu kroz nos – tristotinak udaha po minutu – i osim toga prostorno razlikuju mirise.

Najpogodnije rase za ovakav trening su labradori i ostali retriveri, koker-španijeli i razne vrste ovčara. Na treningu se jedan pas obučava samo za jedan određeni miris – droga, eksploziv, novac, vatreno oružje ili neka bolest.

Trening se odvija po klasičnom principu nagrađivanja. Kada pas priđe posudi u kojoj je recimo znoj osobe sa određenom bolešću, nagrađuje se hranom. Tako se uči da uvek traga za tim mirisom.

Luka Baret se nada da će, ako se saznanja iz Finske potvrde, psi moći da pomognu makar na mestima gde je veliki promet ljudi, recimo ispred fudbalskih stadiona ili na aerodromima.

Foto: Pixabay

Takođe, psi bi mogli da pomognu tako što bi pronjuškali zgrade koje su ispražnjene zbog korone, a zatim dezinfikovane, poput staračkih domova ili bolnica. Tako bi te prostorije mogle da se koriste tek kada ove životinje daju “zeleno svetlo”.