Naslovna Poljoprivreda Stočarstvo i pčelarstvo Ishrana suprasnih krmača i nazimica

Ishrana suprasnih krmača i nazimica

3802
0

Ako farmeri imaju problema sa smeštajem životinja, ljudskim faktorom, lošom genetikom zapata i drugim faktorima, hrana kao samo jedan od njih ne može sama da utiče na postizanje dobrog proizvodnog rezultata, već je ona deo svih faktora zajedno. U ovom tekstu fokus je samo na ishrani, podrazumevajući da su svi ostali faktori na zadovoljavajućem nivou.

Farmeri uglavnom kategoriji suprasnih krmača i nazimica kad je u pitanju ishrana, posvećuju najmanje pažnje. Računa se na činjenicu da su ovo odrasle i vrlo otporne životinje, a da su intrauterine potrebe prasadi vrlo male. Rukovodeći se tom logikom koriste hranu koju konzumiraju tovne svinje ili „razblažuju“ gotovu smešu za krmače koje doje prasad. Ovo je pogrešno. Potrebe suprasnih krmača se razlikuju od potreba drugih kategorija svinja, u nivoima proteina, energije, a iznad svega minerala i vitamina.

Hrana Produkt je fabrika stočne hrane koja misli o ovome i u ponudi proizvođačima i farmerima ima dopunske mineralne smeše pod komercijalnim nazivima, Provit SK 3% i Amino PK, koje u svom sastavu imaju potrebnu količinu minerala, vitamina i ostalih sastojaka, koji uz predložene količine ugljenohidratnih i proteinskih komponenti predstavljaju hranivo koje sa sigurnošću zadovoljava sve potrebe suprasnih krmača.

Zadatak odgajivača je da u periodu suprasnosti, krmaču (ili nazimicu) do prašenja uvede u dobru priplodnu kondiciju, odnosno, da u prašenje ne uđe ni predebela, a ni mršava. Ako je krmača predebela, imaće problema prvo u samom prašenju, jer ono će biti teže, kontrakcije slabije, mogućnost zaglavljivanja prasadi u porođajnom kanalu biće velika, a to je zatim praćeno povišenom temperaturom i izmenjenim sastavom kolostruma koji je esencijalno bitan za prasad u prvih par dana. Mogućnost pojave dijaree je u ovom momentu velika. Zatim kod ovakvih krmača javlja se problem sa mlečnošću, a najčešće i sa opstipacijom, što će za posledicu imati loše leglo, gladno, sa čestim prolivima, a i smrtnost će biti veća od uobičajene. Pored toga, biće i veći % škart prasadi. Sama krmača će značajno izgubiti na masi, što će predstavljati problem za ulazak u novi reproduktivni ciklus. Ne retko se takve krmače izbacuju iz dalje proizvodnje.

Kad krmača ulazi mršava u prašenje, problemi na prašenju su manji, ali takva krmača nema dovoljnih telesnih energetskih rezervi da izdrži da proizvodi mleko tokom čitave laktacije i najčešće krajem treće nedelje, a nekada i pre, značajno smenjuje pa čak i gubi mleko. Tad nastaje drugi problem, jer farmer treba da nađe načina da što uspešnije prihvati još uvek nedoraslu prasad, a često i avitalnu i sa što manje problema promeni njihovu ishranu, privikne prasad na suvu hranu. Ovde je problem što treba promeniti i prilagoditi enzimatski sistem varenja prasadi u jako kratkom periodu. Ako ovaj proces dugo traje proizvešće se veliki broj škart prasadi a i % uginuća će biti veliki.

U prvoj polovini suprasnosti (negde do 50-60-tog dana) potrebe same krmače i plodova su male. U ovom periodu farmeri treba da uspostave režim ishrane krmačama pojedinačno (tamo gde je to moguće) ili po egalizovanim grupama prema kondicionom statusu. Ako su krmače izašle iz laktacije u dobroj kondiciji prosečna dnevna količina konzumirane hrane se kreće od 2 do 2,5 kg zavisno od individue. Najbolje je hraniti krmače obročno (ujutro i uveče). U uslovima kad je krmača izgubila značajno masu u toku laktacije, ovo je period kada je lako moguće da se kondicija brzo vrati na željeni nivo. Znatno ređe se događa da krmače iz laktacije izađu debele.

U drugoj polovini suprasnosti, a posebno u njenoj poslednjoj trećini potrebe plodova se značajno povećavaju, tako da i režim ishrane treba prilagoditi tome. Količina konzumirane hrane se povećava i prosečno ona sad iznosi 2,5 do 3 kg, do maksimalno 3,5 kg. Naravno, i ovde se mora voditi računa o svakoj krmači individualno, odnosno o njenoj kondiciji i prema tome odrediti njene dnevne količine hrane koju će konzumirati. Zbog razvoja skeleta plodova posebno su izražene potrebe za mineralima, ponajviše za kalcijumom i fosforom.

Postoje preporuke da se količina konzumirane hrane treba zadržati do visine od maksimalno 2,5 kg/dan, međutim, više istraživanja i pojedinačnih ogleda je pokazalo da ovako blago povećanje količina konzumirane hrane ima pozitivnog uticaja na prosečnu masu živorođene prasadi koja tada bude iznad 1,5 kg. Ovakva prasad su vitalnija, brže posisaju kolostrum, prasad lako oformi svako svoju sisu za konzumaciju mleka i već sredinom četvrte nedelje ovakva prasad dostižu masu od oko 8 kg što je idealno za rano zalučivanje.

Poslednjih 5-7 dana suprasnosti krmačama treba smanjiti kozumaciju na ispod 2 kg na dan da bi se pripremile za prašenje, a zadnjih dan-dva je i ukinuti. Pražnjenjem creva oslobađa se pritisak na porođajni kanal i time olakšava sam čin prašenja. Poželjno je u ovom periodu da krmače počnu sa konzumiranjem hrane za krmače dojare i tako da izbegnu stres promene hrane posle partusa.

Branko Krstić, Hrana Produkt