Naslovna Poljoprivreda Poljoprivreda beleži pad izvoza ove godine

Poljoprivreda beleži pad izvoza ove godine

280
0

Po pitanju izvoza, poljoprivreda u Srbiji ove godine beleži negativni spoljnotrgovinski saldo, barem što se tiče prvih devet meseci. Dotično stanje posledica je neadekvatne agrarne politike, niskih subvencija, administrativnih mera zabrane izvoza kao i stabilnog kursa dinara koji destimuliše izvoz, smatra domaća stručna javnost.

Negativni spoljnotrgovinski saldo Srbije u prvih devet meseci ove godine u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosi 38,1 milion evra, što je rezultat neadekvatne agrarne politike, niskih subvencija, administrativnih zabrana izvoza, kao i stabilnog kursa dinara koji destimuliše izvoz, prema mišljenju domaće stručne javnosti.

Foto: Freepik/(photo

Izvoz navedenog sektora iznosi 672,3 miliona evra, beležeći smanjenje od 33,1% u odnosu na isti period prethodne godine, dok učešće u ukupnom izvozu za prvih devet meseci opada sa 4,9% na 3,1%.

Uvoz sektora u navedenom periodu iznosi 710,4 miliona evra, povećavajući se za 12,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Učešće u ukupnom uvozu raste sa 2,2% na 2,6%. Najveći pad izvoza tokom prvih devet meseci ove godine beleži se u grupi žita (osim pirinča), leguminoza i uljarica, sa kumulativnim padom od 45,2%, što čini najveći deo ovog sektora (učešće od 52,8%).

Foto: Pixabay

Značajno smanjenje izvoza pšenice

Suprotno izvozu, dominirajuća kategorija u sektoru poljoprivrede po pitanju uvoza je gajenje povrća, korenastih i krtolastih biljaka (20,2% udela), zabeleživši kumulativni rast od 29,6% tokom prvih devet meseci ove godine. Izvoz kukuruza od januara do septembra iznosi 113,4 miliona evra, što predstavlja pad od 65,5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Najveći deo izvoza kukuruza, izražen vrednosno, odlazi u Bosnu i Hercegovinu (31,1% od ukupnog izvoza), dok 10% završava u Italiji. Rumunija, Albanija i Severna Makedonija slede sa udelima od 9,6%, 7,9% i 5,7% u ukupnom izvozu kukuruza.

Photo by rc.xyz NFT gallery on Unsplash

Izvoz pšenice tokom prvih devet meseci 2023. godine iznosi 125,1 miliona evra. Time beleži pad od 34,2% u odnosu na isti period prethodne godine. Italija je najveći primalac pšenice (43,7% u ukupnom izvozu). Pritom, Rumunija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Albanija slede. Njihov udeo se kreće od 22,2%, 12,5%, 8,9% i 7,7% u ukupnom izvozu pšenice.

Prostran o situaciji

Agroekonomista Milan Prostran tvrdi da je smanjenje spoljnotrgovinske razmene u poljoprivredi direktna posledica administrativnih zabrana nametnutih usled globalne ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini.

Prostran
YouTube Screenshot
Izvor: Insajder Video

„Donesene su odluke o zabrani izvoza pšenice i kukuruza ne samo u Srbiji već i u drugim zemljama regiona. Na taj način vi u kriznim uslovima zaštitite svoje tržište ali sa druge strane izgubite strane partnere. A oni poljoprivredne proizvode u međuvremenu kupuju od konkurencije koja se nije opredelila za zabranu izvoza. Dakle u tom segmentu se Srbija suočila sa problemom gubitka poslovnih partnera. A posebno što su mere zabrane izvoza kod nas trajale duže nego u drugim zemljama“, apostrofirao je Prostran.

Izvor: Danas