Naslovna Zdrava Hrana BUKOVAČA ČUVAR ZDRAVLJA! Mali trikovi koji će pomoći u branju i čuvanju

BUKOVAČA ČUVAR ZDRAVLJA! Mali trikovi koji će pomoći u branju i čuvanju

382
0
pečurke
foto: M. Četojević

Bukovača (Pleurotus ostreatus) je pečurka koja raste na drveću i odatle crpi mnoge zdrave i korisne materije, a te meterije povoljno deluju na ljudski organizam. Bukovača momentalno aktivira prirodni imunitet ljudskog oragnizma i na taj način ga štiti od mnoštva bakterija, virusa, infekcija i oboljenja. Tako da je u nekim zemljama postala nezamenljiva u preventivnoj zaštiti zdravlja.

Od inokulacije do prve berbe u optimalnim uslovima proizvodnje potrebno je 25-30 dana, a dalje rastenje je u valovima u razmaku od nedelju dana. U prva 3 vala obere se oko 80% ukupnog prinosa. U amaterskoj proizvodnji može se ostvariti berba u 5-6 valova, a to traje u prostoriji za plodonošenje oko 3 meseca. U industrijskoj proizvodnji beru se samo 3-4 vala, to je period od 6-8 nedelja, jer se smatra da su prostorije na taj način bolje iskorišćene.

Od pojave buketića, kao na slici, do berbe treba oko tri dana. Plodovi bukovače, kad se formiraju, prvo imaju rubove povijene na niže, potom se rubovi poravnavaju, da bi se kasnije povili na više. Pravi momenat berbe je kad su plodovi poravnati. Većina sojeva raste u buketima i moraju se brati celi buketi. U buketu su sitni i krupni plodovi. Bukete treba brati kad je većina plodova poravnana. Na nižim temperaturama sojevi su krupniji, i rastu uglavnom u većim buketima. Na višim temperaturama su sitniji i rastu u manjim buketima ili pojedinačno. Sojevi koji formiraju plodove pojedinačno, beru se kad su poravnati. Plodovi se beru svakog dana pažljivim zavrtanjem, a ne čupanjem, da se ne bi stvorili veliki otvori. Ubrani plodovi se slažu u plitke, plastične perforirane gajbe od 3 kg. Ne sme se stavljati veća količina gljiva jedne na druge da ne bi plodovi pritiskali jedni druge i spljeskali se.

Plastična ambalaža u berbi je najpraktičnija, jer se lako održava a i ne oštećuje plodove, koji su inače jako nežni. Sveže bukovače mogu se čuvati u hladnjači na +4°C, 5-6 dana da ne gube na kvalitetu mada mogu da kaliraju težinski u tom periodu i do 20%.

Ukoliko se plodovi ne prodaju sveži, mogu se salamuriti. Bukovače se u prodavnice donose 3 puta nedeljno u kartonskim perforiranim kutijama od 0,4 kg, a ne prodate količine se salamure.

Plodovi za salamurenje se prethodno stavljaju u ključalu vodu 5-6 minuta. Posebno se prokuva potrebna količina vode sa 15% soli i ohladi. Prokuvani i ohlađeni plodovi se slažu u plastičnu burad i preliju ohlađenom slanom vodom. Ovako pripremljena usoljena bukovača može se čuvati nekoliko meseci a u ovakvom stanju je otkupljuje i konzervna industrija. Kad se salamureni plodovi isperu hladnom vodom mogu se koristiti kao i sveži, za sva jela.

Recepti

Gljive u umaku

Sastojci:
500g gljiva
30g ulja
200g pavlake
100 g majoneza
1 kašika brašna
so, biber

Priprema:
Gljive pirjati na ulju 30 min, začiniti po ukusu. Pavlaku i majonez dobro promešati sa gljivama. Dodati kašiku brašna i mešati nekoliko minuta na tihoj vatri. Može se služiti sa barenim krompirom.

Bukovača sa belim lukom

500 grama bukovače (cele klobuke) poslagati u vatrostalnu posudu namazanu buterom.

U 60 grama butera izmešati dve kašike sitno iseckanog peršuna, zdrobljenog belog luka, kašiku limunovog soka, beli, sveže izmleveni biber i so po želji.

Ovo rasporediti preko pečurki i peći u zagrejanoj pećnici 10 minuta, na temperaturi od 250 stepeni.