Bob su gajili još stari Grci i Rimljani i bio je baš zastupljen u ishrani. Oblikom podseća na pasulj ali je skroz drugačija biljka i malo je zahtevniji što se pripreme tiče, jer ima posebnu opnu koja mora prvo da se oljušti nakon kratkog barenja pa tek onda priprema.
Daje poseban ukus i miris jelima u koje se dodaje.
Spada u grupu jednogodišnjih biljaka. Zeljasta je mahunarka sa čvrstom stabljikom koja je otporna na poleganje. Visina je od 40 do 100 cm.
Sorte se razlikuju prema krupnoći mahuna i zrna pa imamo: sitni, srednje krupni i krupni bob.
Što se tiče gajenja i obrade zemljišta, on je sličan kao kod obrade za gajenje graška i ostalih mahunarki. Mere tokom vegetacije se sastoje u uništavanju korova i pokorice i zakidanju vrhova uz obavezno navodnjvanje.
Suša i vrućine imaju jak uticaj na smanjenje prinosa i uopšte kvalitet pa su rana setva i navodnjavanje odlučujući za postizanje odgovarajućih prinosa.
Od bolesti, napadaju ga prouzrokovači gljivičnih bolesti: rđa i siva trulež ali neki virusi i bakterije.
Od insekata tu je bobov žižak koji pravi iste štete kao i kod pasulja.
Što se tiče nutritivnih vrednosti, bob sadrži veliki % proteina, čak 25% pa može da zameni meso u ishrani.
G.V.