Naslovna PR Ako planirate govedarsku proizvodnju! Mleko ili bejbi bif?

Ako planirate govedarsku proizvodnju! Mleko ili bejbi bif?

1410
0

U Evropi se sve manje gazdinstava bavi držanjem goveda – po gazdinstvu je sve veći broj goveda! Što je manje gazdinstvo, to ima više stoke. Smatra se da bi neki maksimum trebalo da bude u proseku oko 2 UG (uslovna grla)/ha.

Napredno i razvijeno stočarstvo znači naprednu i razvijenu državu! I obrnuto!

Koja su to merila za ocenu naprednosti stočarstva?

Prva mera je koliko procenata dohotka donosi stočarstvo u poljoprivredi i koje su tu granice. Ako stočarstvo donosi dohodak manji od 50% – situacija u agraru te države je loša, ako je dohodak od stočarstva od 50% do 70% – situacija je osrednja tj. dobra, a ukoliko stočarstvo donosi dohodak preko 70% – situacija je vrlo dobra!
Druga mera je ukupan broj stoke po jednom hektaru. Broj stoke se računa kao uslovno grlo (UG). Jedno uslovno grlo (UG) je masa (težina) žive mere od 500 kg.

Zemlje Evropske unije važe kao prosečno napredne ili čak veoma napredne. Kod njih je u proseku oko 0,9 UG/ha. I kod njih ima velikih razlika – najmanje stoke ima Grčka oko 0,4 UG/ha, dok je Holandija pretrpana stokom i ima oko 3,8 UG/ha.

Smatra se da bi neki maksimum trebalo da bude u proseku oko 2 UG/ha. Maksimum se postavlja iz razloga zaštite okoline i racionalnog iskorišćenja stajnjaka.

Stočarstvo i veličina gazdinstva

Osnovno pravilo jeste da što je manje gazdinstvo, to ima više stoke. Kod najmanjih gazdinstava moguće je računati i sa dvostrukim normama (kao što je Holandija već postigla) ili da se postigne dogovor sa okolnim gazdinstvima koja imaju manje stoke (da ona preuzmu višak stajnjaka).

Samo, takav dogovor mora da bude trajan i zvanično overen.

Mleko ili bejbi bif
Mleko ili bejbi bif

Govedarstvo – osnova stočarstva

Kod govedarstva postoje tri veoma važne stvari koje čine da je govedarstvo osnova stočarstva i to:

• proizvodnja mleka, kao najkompletnije i najjeftinije hrane za čovečanstvo,

• proizvodnja mesa, kao kvalitetnog proteinskog hraniva, kao i• iskorišćavanje kabaste hrane i pretvaranje u visoko-vredna hraniva za ljude.

Krave – najvažnija kategorija goveda

Samo kod držanja krava postoji mnogo zahteva i uslova, a to su da je:

formiranje farme krava težak, spor i relativno skup proces,

Mleko ili bejbi bif
Mleko ili bejbi bif

• osim finansijskih sredstava potrebno veliko iskustvo i znanje,

• obavezan svakodnevni rad bez izuzetaka sa mužom najmanje 2 puta dnevno,

• mleko veoma osetljiv proizvod,

• odgoj priplodne teladi i junica prate teškoće.

Ipak, još više je činilaca koji utiču na formiranje i održavanje farmi krava poput onih da:
• krave donose svaki dan siguran dohodak,
• se držanjem krava obezbeđuje dohodak i sa manjih površina zemljišta,
• je tov goveda (junadi) jednostavniji, nego držanje krava. On se ostvaruje lakše i brže. Istina, kod tova goveda je veći rizik od potražnje na tržištu.

Govedarstvo u svetu

Proizvodnja mleka u Evropskoj uniji je ograničena. Odavno su u zemljama Unije uvedene kvote ili norme za proizvodnju mleka. To je i opasnost za našu zemlju. To može da bude prepreka za ulazak u Uniju. Iz tog razloga treba praktično odmah povećavati broj krava i količinu mleka.

U zemljama Evropske unije prosečan broj goveda po gazdinstvu je malo iznad 20. Broj krava po jednom gazdinstvu je još manji.

U proseku je samo oko 5,5 (Grčka ima manje od 2, a Irska oko 32 krave po gazdinstvu). Sa ovakvim podacima i naša zemlja ima dobre šanse, pogotovo Vojvodina.

Samo, kakva je situacija sa količinama mleka?

U zemljama Unije u proseku se po jednoj kravi dobije godišnje 5.850 litara mleka (u Grčkoj se dobije 3.750 litara, a u Holandiji oko 7.100 litara).

Ipak, radi poređenja važna su još 2 podatka:

• količina mleka po hektaru godišnje u zemljama Evropske unije iznosi 890 litara (u Grčkoj 133 litara, a u Holandiji preko 5.300 litara)

• količina mleka po glavi stanovnika godišnje u zemljama Unije u proseku iznosi oko 300 litara (npr. samo 63 litra u Grčkoj, a u Irskoj sve do 1.580 litara)

Da li su držanje krava i proizvodnja mleka zaista teški?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: po onome šta krava treba to zaista nije teško. A tu spadaju:

• vazduh koga ima dovoljno i srećom još je dovoljno čist,

• voda koje ima dovoljno i nije skupa, a mora biti kvalitetna, sveža i uvek dostupna (kravi dnevno treba od 80 do 150 litara),

• hrana čiju osnovu čini kabasta hrana koje ima svuda u dovoljnim količinama i nije teško da se obezbedi, jer od nje zavisi zdravlje krava, ekonomičnost držanja krava (koncentrovanu hranu treba davati minimalno, a najbolje je davati TMR – izmešan kompletan obrok svih komponenti),

• staje (štale) koje kravama gotovo i da nisu potrebne, ali je važno ležište koje mora biti suvo, udobno, komotno i da nema promaje (jednostavne, poluotvorene ili čak potpuno otvorene, visoke i bez toplotne izolacije), kao i

• oprema za mužu mora biti kvalitetna i nije baš jeftina, ali radi sigurnije od čoveka muzača (krave se muzu bez opterećenja sa dobrim izmuzivanjem, a za muzača to je rad bez fizičkih ili psihičkih napora sa kontrolom krava, a mleko je čistije i kvalitetnije).

Pa, u čemu bi onda bio problem kod držanja krava?

Odgovor je kratak i na prvom mestu ističe da je problem u čoveku! Skoro redovno, u istoj državi pod istim uslovima, jedno gazdinstvo sa kravama radi dobro, a drugo propadne.

Objektivno, najveći uticaj na rentabilnost (ekonomičnost) proizvodnje mleka imaju 3 grupe činilaca:

• kabasta hrana koja mora da bude veoma kvalitetna i jeftina,

• uslovi za smeštaj moraju biti dobri i samim tim krave su zdrave, dobro raspoložene i daju dosta mleka, a u slučaju loših uslova mleka je manje i krave češće poboljevaju,

odnos čoveka prema kravama mora uključivati ugađanje njihovim potrebama i praćenje promena kod krava.

Naravno, ne treba zaboraviti ni najvažniji uslov koji se podrazumeva, a to je dobra krava, odnosno izbor dobre rase.

Da li treba držati krave samo za proizvodnju mleka? To je svakako teže i ređe! Ili ih držati i za mleko i za proizvodnju mesa?

Ovo drugo je verovatno bolje, jer je sigurnije i lakše, a i više je rašireno. To u našim uslovima znači domaće šareno goveče ili simentalac.

Prema sistemu držanja krava nameće se pitanje da li treba da bude vezano ili slobodno?

Kada bi krave dale svoje mišljenje, to bi bilo slobodno. Što se tiče čoveka takođe je bolje slobodno. I po visini ulaganja (investicija) bolje je slobodno. Zašto slobodno?

Kravama ne prija da budu vezane. Čovek lakše radi oko krava ako su one slobodne. Staje za slobodno držanje su bez toplotne izolacije, pa su jeftinije. Ipak, ako baš mora… onda vezano.
Vezane krave moraju da imaju svoje udobno i komotno ležište, dovoljno svežeg vazduha, a muža treba da se obavlja mlekovodom (a ne u kante).

Koji tip ležišta je najbolji za vezane krave: dugačko, srednje ili kratko?

Odgovor je bilo koje, samo ne dugačko sa visokim jaslama. Srednje ležište ako ima dovoljno slame, čak i ukoliko se koriste gumene prostirke sa dobrim provetravanjem i dosta svetla da bi se krave osećale udobno.

Kratko ležište ako nema prostirke, obavezno mora imati gumenu prostirku sa malo sitne slame. Ipak, ne treba zaboraviti da je vezani sistem držanja krava samo kod starih staja i da se odnosi samo na mali broj krava (npr. do 5 ili najviše 10).

Za izgradnju novih staja, a to znači za budućnost dolazi u obzir samo slobodno držanje krava. To je jedino ispravno rešenje, pogotovo za staje sa 10, a naročito sa 15 do 20 krava. Slobodno kretanje doprinosi boljoj kondiciji, boljem zdravlju, većim količinama mleka, kao i manjim troškovima.

Najčešće se govori o tri tipa staja za slobodno držanje krava i to:

• sa lige-boksevima,

• sa dubokom prostirkom i

• sa kosim podom.

Najčešći ili najrasprostranjeniji tip staja je sa lige-boksevima (sa boksevima za ležanje).

U ovim stajama svaka krava ima svoje ležište za ležanje i za pravi odmor. Takvo ležište mora da bude dovoljnih dimenzija, udobno, skoro kao gnezdo.

Kravama prija da leže dovoljno dugo i mirno, da preživaju i da se odmaraju. Samo tako se stvara mleko sigurno i lako.

Drugi prostor je za kretanje, a zatim prostor za ishranu. Ti prostori imaju svoja pravila i dimenzije koji moraju strogo da se poštuju.

Tip staja sa dubokom prostirkom ima dosta pogodnosti, ali samo pod uslovom da gazdinstvo ima dovoljno slame (prostirke), potrebne količine čvrstog stajnjaka i da radna snaga nije skupa. Inače, kravama prija duboka prostirka, odnosno zajednička ležišta sa dosta slame.

Tip staja sa kosim podom (sa kosom pločom) je sličan prethodnom, ali treba manje slame i manje rada. Ipak, on je najmanje raširen.

Uzgoj teladi
Uzgoj teladi

Uzgoj teladi

Kod držanja teladi najveća opasnost je tokom prvih nedelju dana. Tada tele treba da se održi u životu i da ostane zdravo. Jedino pravo rešenje jeste da se tele odmah iznese iz staje.

Nezavisno od godišnjeg doba ili od temperature. Gde ga izneti ili kako ga smestiti? Najbolje je u posebne male kućice, posebno građene, tipa iglo. Drvene, plastične, jeftine, jednostavne i veoma izdržljive.

Postavljaju se u blizini staja na ocednim mestima sa dosta prostirke i sa ispustom za tele. Kada se prave drvene kućice, obično su lake i jednostavne sa određenim dimenzijama. Najvažnije je da i tele (još više nego krava) ima svoje gnezdo od duboke prostirke da bi moglo duže mirno ležati.

U toku zime telad lako podnose niske temperature. Važno je da ulaz u kućicu ne bude suviše širok. U hladnim danima se na ulaz stave plastične trake, kao zavesa kojima se na neki način zatvara ulaz.

Dalji odgoj teladi se razdvaja, jer se odabrana ženska telad odgajaju za priplodne junice, pa potom krave. Znači, pripremaju se za što duži i zdrav život od najmanje 6, a ne retko od 8 do 10 godina. Radi toga se drže slobodno na većim prostorima u grupama sa što više ispaše i kretanja.

Sva muška telad i jedan deo ženske teladi odlazi u tov. Ova grla žive ukupno znatno kraće, jedva do 2 godine. Najčešće se drže u zatvorenim prostorima sa što manje kretanja, tako da je prirast mesa veći, a potrošnja hrane manja.

Tov junadi

Tov junadi, odnosno goveda treba da bude bez izuzetaka jednostavan, siguran i rentabilan. Samo za ovo treba imati dva standardna uslova:

Tov junadi
Tov junadi Foto: http://www.poljomagazin.com

telad dobre rase, kondicije i dobrog zdravlja i

• dobro pripremljenu kabastu hranu koja je dobrog kvaliteta i jeftina.

Ali, i ovde postoji još jedan veoma važan uslov. To je čovek, odnosno ukupno vođenje poslova.
Za rentabilnost tova junadi tj. goveda osnovu čini silaža od celih stabljika kukuruza. Svaka druga kombinacija u tovu je ne samo manje dobra, nego i slaba. Kada je reč o objektima i opremi ne treba zaboraviti na osnovno pravilo koje se sastoji u ležanju, mirovanju, većem prirastu mesa i manjoj potrošnji hrane.

Kod vezanog sistema važe ista pravila, kao i kod držanja krava, a to su da ležišta moraju da budu komotna, udobna i da ima dovoljno svežeg vazduha.

Kod slobodnog sistema tov junadi/goveda često se razdvaja na dve faze:

• prva faza predtov – do oko 300 kg kada su grupe veće i to su najčešće boksevi sa punim podom i slamom i
• druga faza završni tov – tada su manje grupe, a boksevi su sa rešetkastim podom.

Kod tova junadi/goveda sa slobodnim sistemom držanja važi još jedno važno pravilo, a to je da prostor po jednom grlu treba da bude minimalan.

Ili, bolje je ako je svakom grlu po malo tesno, nego da ima suviše prostora! Zašto?

Kada je prostor minimalan, tada grla nemaju priliku da mnogo šetaju, a pogotovo da se jure. Tada se energija hrane više pretvara u meso. Kada je reč o kraju tova treba uvek misliti na jedno pravilo koje već odavno važi u zemljama Evropske unije, a ono glasi: toviti do najmanje 600, a još bolje do 700 kg po grlu.

Time se svako tele dobro iskoristi, a istovremeno se dobija kvalitetnije meso (ono je punije i više traženo, kao goveđe meso).
U narednim godinama treba očekivati da se jedna pojava više raširi. To je držanje krava po sistemu kravatele. To je praktično držanje krava samo radi teleta, odnosno proizvodnje mesa.
Kod ovog sistema izostaje proizvodnja mleka, pa se cela računica svodi na količinu mesa koja se godišnje dobije po jednoj kravi. Tada je još važnije da svako tele dostigne težinu do 600 ili čak 700 kg.

Tekst priredio: prof. dr. Milan Tošić