Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo Ako je zemlja plodna i godina je rodna!

Ako je zemlja plodna i godina je rodna!

1964
0

Za rane useve gde ukupni prinos nije od bitnog značaja najpogodnija su laka, peskovita zemljišta koja se s proleća brzo zagrevaju, a za kasne useve teža, glinovitija zemljišta na kojima se ostvaruju veći prinosi uz manje proizvodne troškove.

Za povrtnjak treba birati zemljište sa povoljnim fizičkim svojstvima, jer se ona teže mogu popraviti nego nedostatak hranljivih materija u zemljištu. Za povrtnjak su najbolja duboka, rastresita i ocedna zemljišta sa povoljnim vodnim režimom. Od velikog značaja su i fizičke osobine dubljih slojeva. Veoma je nepoželjno postojanje krupnih komada stena, tvrdih nepropusnih slojeva gline i plitko ležećeg sloja peska ili šljunka.

S druge strane, neplodno zemljište, ali sa dobrim fizičkim osobinama može se dovesti u stanje visoke plodnosti unošenjem organskih materija, mineralnih đubriva i drugim merama. Za rane useve gde ukupni prinos nije od bitnog značaja najpogodnija su laka, peskovita zemljišta koja se s proleća brzo zagrevaju, a za kasne useve teža, glinovitija zemljišta na kojima se ostvaruju veći prinosi uz manje proizvodne troškove.

Černozemi i nanosna zemljišta u rečnim dolinama najbolja su i za gajenje povrća. Ali, povrće se može uspešno gajiti i na zemljištu tipa smonice, gajnjače i peskuše uz odgovarajuća poboljšanja njihovih nepovoljnih osobina. Nanosna zemljišta nastala su akumulacijom zemljišnih čestica nošenih vodom. Pored pogodnih fizičkih osobina, takva zemljišta bogata su organskim materijama i vrlo su plodna. Izvesni aluvijumi su tako plodni da ih proizvođači gotovo nikada ne đubre stajnjakom. Obično se nalaze na donjim terasama rečnih dolina koje su i po drugim uslovima gotovo idealni tereni za gajenje povrća.

Glavni povrtarski centri u našoj zemlji razmešteni duž naših porečja, pretežni deo proizvodnje povrća ostvaruju na ovakvim zemljištima (doline Dunava, Tise, Save, Morave…). Černozem je po svojim karakteristikama veoma pogodan za gajenje povrća. Lako se obrađuje, odlikuje se plodnošću i povoljnom strukturom. Izvanredna fizička i hemijska svojstva černozema omogućuju dobijanje visokih i kvalitetnih prinosa, čak i ekstenzivno gajenih povrtarskih useva.

Peskovita zemljišta imaju veliki udeo peskovite frakcije, što ih čini lakim za obradu i propustljivim za vodu. S proleća se brzo zagreju, ali se brzo i ohlade u toku zime. Veoma su pogodna za rane useve kao što su šargarepa, salata, boranija, paradajz i rani krompir. Nisu pogodna za letnje useve, jer se preterano zagreju usled čega biljke pate i daju proizvodnju slabog kvaliteta. Peskovita zemljišta su skoro uvek siromašna hranljivim elementima. Najčešće nemaju dovoljno kreča, iziskuju obilno i često đubrenje, ali su i povoljna sredina za mnoge insekte koji često nanose znatne štete usevima.

Glinovita zemljišta sadrže velike količine glinovitih čestica, preko 20%. Kod nas su poznata kao smonice. Ona su hladna, teška za obradu i nepropustljiva, ali dobro zadržavaju vodu i đubriva. Ukoliko su glinovitija, utoliko su nepogodnija za gajenje povrća. Pod uticajem vlage ovakva zemljišta postaju smolasta i lepljiva, a pod uticajem suše jako otvrdnu i ispucaju zbog čega nastane osetan zastoj u vegetaciji, a kroz mrežu dubokih pukotina vlaga brzo iščezava. Često su kisele reakcije.

Neki povrtarski usevi (kupus, karfiol, artičoka) vrlo dobro uspevaju na ovakvim zemljištima ako količina gline ne prelazi 20%. Takva zemljišta mogu se uspešno koristiti za masovnu proizvodnju kasnog povrća. Za rane useve smonice nisu pogodne.

U pedološkom pogledu smonice su vrlo stabilna zemljišta. S obzirom na fizička svojstva, veoma je važno odabrati pogodan momenat za obradu. Osnovnu obradu treba obavljati pre zime, a za prolećnu pripremu pažljivo odabrati trenutak kada zemljište nije ni suviše vlažno, ni suviše suvo. Pošto ova zemljišta imaju kompaktnu strukturu, njihova aeracija je slaba usled čega dolazi do zastoja u razvoju korenovog sistema, naročito ozimih useva.

Uprkos nepovoljnim fizičkim osobinama, ova zemljišta su bogata hranljivim elementima, posebno kalijumom. Sadrže malo kalcijuma. Kalcifikacijom se mogu znatno popraviti njihove agrikulturne osobine. S obzirom na njihovu apsorptivnu sposobnost mogu se unositi velike količine mineralnih đubriva bez straha od ispiranja. Organska đubriva se razlažu lagano zbog oskudice vazduha i nedovoljne temperature.

 

Foto: Pixabay